Trenutna situacija uzrokovana COVID-19 pandemijom ispunila je našu svakodnevnicu osjećajima straha, brige i neizvjesnosti. Na dnevnoj bazi smo suprotstavljeni pitanjima kako zaštiti sebe i bližnje od zaraze, te kako najbolje reagirati i prilagoditi se na značajne promjene u svakodnevnom životu. Sve navedeno tvori savršenu bazu za nastajanje stresa. Stres je u potpunosti normalna reakcija u ovakvim uvjetima. Zato je iznimno važno znati kako prepoznati znakove stresa i što možete uraditi kako biste ih doveli pod kontrolu.
Što je uopće stres?
Stres možemo definirati kao psihološki i fiziološki odgovor na događaje koji su na neki način poremetili našu osobnu ravnotežu. Stres je sastavni dio života i jednostavno je neizbježan. No dobra stvar je da ga možemo kontrolirat i time izbjeći situacije gdje on kontrolira nas i našu svakodnevnicu. Pritom treba uzeti u obzir i činjenicu da stres može biti i pozitivan koliko god to zvučalo nevjerovatno. „Dobri“ stres ponekad posluži kao izvrstan motivator u pojedinim situacijama.
Koja je razlika između anksioznosti i stresa?
Ljudi ponekad nesvjesno izjednačavaju pojam anksioznosti i stresa. Premda su vrlo slični, postoje značajne razlike koje ih čine jedinstvenim. Stres je najčešće uzrokovan nekim vanjskim okidačem poput npr. problema na fakultetu ili svađe s bližnjima. Po povlačenju intenziteta uzroka, smanjuje se i razina samog stresa. Kod anksioznosti su stvari nešto ozbiljnije. Anksioznost se može javiti kao odgovor na stres i samo trajanje je dosta duže, te se simptomi zadržavaju čak i nakon povlačenja vanjskog okidača. Još jedna stvar po kojoj se razlikuju jest da stres karakteriziramo kao normalnu reakciju na situaciju, dok se u anksioznosti često javlja pretjerana reakcija u odnosu na okolnosti.
Kako prepoznati znakove stresa?
Koji su najčešći uzroci stresa kod studenata?
- Novo okruženje
- Ispunjavanje studentskih zahtjeva
- Ocjene koje nisu u skladu s očekivanjima
- Otežani obiteljski odnosi
- Financije
- Promjene u društvenom životu
- Upoznavanje novih ljudi, ideja i iskušenja
- Priprema za život nakon završetka studija
Utjecaj stresa na zdravlje
Neka medicinska stanja koja mogu biti uzrokovana stresom:
- Autoimune bolesti
- Pretilost
- Kardiovaskularne bolest
- Dijabetes
- Neplodnost
- Astma
- Kožni problemi
- Migrene
- Kronična bol
- Migrene
Kako kontrolirati stres?
- Postavljanje prioriteta
- Prihvaćanje promjene kao sastavnog dijela života
- Zdravi život
- Postavljanje realnih ciljeva
- Socijalna podrška
- Relaksacijske tehnike*
- Svjesnost vlastitih ograničenja
*Dijafragmalno disanje: Smjestite se u udobnu poziciju i zatvorite oči. Jednu ruku stavite na prsa, a drugu na trbuh. Udahnite 1-2-3-4-5. Izdahnite 1-2-3-4-5. Vježbajte 3-5 minuta.
ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE:
Autori: Vanja Kopilaš, mag. psych. i doc. dr. sc. Lovorka Brajković
Uredila: Dunja Jurić Vukelić, mag. psych.
Odsjeci
Studiji
Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.
Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb