Objavljeno: 5. 6. 2021. u 17:06
Uređeno: 5. 6. 2021. u 17:09
Dunja Jurić Vukelić

Trenutna situacija uzrokovana COVID-19 pandemijom ispunila je našu svakodnevnicu osjećajima straha, brige i neizvjesnosti. Na dnevnoj bazi smo suprotstavljeni pitanjima kako zaštiti sebe i bližnje od zaraze, te kako najbolje reagirati i prilagoditi se na značajne promjene u svakodnevnom životu. Sve navedeno tvori savršenu bazu za nastajanje stresa. Stres je u potpunosti normalna reakcija u ovakvim uvjetima. Zato je iznimno važno znati kako prepoznati znakove stresa i što možete uraditi kako biste ih doveli pod kontrolu.

Što je uopće stres?

Stres možemo definirati kao psihološki i fiziološki odgovor na događaje koji su na neki način poremetili našu osobnu ravnotežu. Stres je sastavni dio života i jednostavno je neizbježan. No dobra stvar je da ga možemo kontrolirat i time izbjeći situacije gdje on kontrolira nas i našu svakodnevnicu. Pritom treba uzeti u obzir i činjenicu da stres može biti i pozitivan koliko god to zvučalo nevjerovatno. „Dobri“ stres ponekad posluži kao izvrstan motivator u pojedinim situacijama.

Koja je razlika između anksioznosti i stresa?

Ljudi ponekad nesvjesno izjednačavaju pojam anksioznosti i stresa. Premda su vrlo slični, postoje značajne razlike koje ih čine jedinstvenim. Stres je najčešće uzrokovan nekim vanjskim okidačem poput npr. problema na fakultetu ili svađe s bližnjima. Po povlačenju intenziteta uzroka, smanjuje se i razina samog stresa. Kod anksioznosti su stvari nešto ozbiljnije. Anksioznost se može javiti kao odgovor na stres i samo trajanje je dosta duže, te se simptomi zadržavaju čak i nakon povlačenja vanjskog okidača. Još jedna stvar po kojoj se razlikuju jest da stres karakteriziramo kao normalnu reakciju na situaciju, dok se u anksioznosti često javlja pretjerana reakcija u odnosu na okolnosti.

Kako prepoznati znakove stresa?

Koji su najčešći uzroci stresa kod studenata?
  • Novo okruženje
  • Ispunjavanje studentskih zahtjeva
  • Ocjene koje nisu u skladu s očekivanjima
  • Otežani obiteljski odnosi
  • Financije
  • Promjene u društvenom životu
  • Upoznavanje novih ljudi, ideja i iskušenja
  • Priprema za život nakon završetka studija

Utjecaj stresa na zdravlje
Neka medicinska stanja koja mogu biti uzrokovana stresom:
  • Autoimune bolesti
  • Pretilost
  • Kardiovaskularne bolest
  • Dijabetes
  • Neplodnost
  • Astma
  • Kožni problemi
  • Migrene
  • Kronična bol
  • Migrene
Kako kontrolirati stres?
  • Postavljanje prioriteta
  • Prihvaćanje promjene kao sastavnog dijela života
  • Zdravi život
  • Postavljanje realnih ciljeva
  • Socijalna podrška
  • Relaksacijske tehnike*
  • Svjesnost vlastitih ograničenja

*Dijafragmalno disanje: Smjestite se u udobnu poziciju i zatvorite oči. Jednu ruku stavite na prsa, a drugu na trbuh. Udahnite 1-2-3-4-5. Izdahnite 1-2-3-4-5. Vježbajte 3-5 minuta.

ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE:

https://www.hzjz.hr/aktualnosti/program-za-ocuvanja-mentalnog-zdravlja-borbom-protiv-negativnih-utjecaja-tjeskobe-i-stresa/

 

Autori: Vanja Kopilaš, mag. psych. i doc. dr. sc. Lovorka Brajković

Uredila: Dunja Jurić Vukelić, mag. psych.

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS