Odsjek

Otvorenje skupa održat će se u petak, 13. prosinca 2024., u 9 sati u dvorani Pula na Fakultetu hrvatskih studija.

Znanstveno-stručni skup održava se povodom 150. godišnjice rođenja i 100. godišnjice smrti arhitekta Viktora Kovačića, „oca hrvatske moderne arhitekture“.

U utorak 16. svibnja 2023. u 11 sati u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice otvara se Festival povijesti "Kliofest". Na Kliofestu, koji traje od 16. do 19. svibnja, posjetitelji mogu pratiti okrugle stolove i tribine te radionice, poslušati veći broj predstavljanja knjiga i nekoliko predavanja, razgledati izložbe i posjetiti prodajni sajam knjiga povijesne tematike na kojemu svoja izdanja izlažu domaći i inozemni nakladnici.  Cijeli program Festivala dostupan je  ovdje . 

Terenska nastava u Ninu i Zadru. (PDF dokument)

U organizaciji  Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (HNPOZ), Društva za hrvatsku povjesnicu i Filozofskog fakulteta u Rijeci (FFRI) od 29. rujna do 2. listopada 2021. u Rijeci je održan Šesti kongres hrvatskih povjesničara (Kongres) Tema Kongresa bila je Kultura. Na   najvećem ovogodišnjem skupu povjesničara sudjelovali su i članovi Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija koji su za tu priliku izložili svoje teme.  

Spomen ploča žrtvama 5. prosinca 1918., slika: Roberta F.

Poštovani, Odjel za povijest Hrvatskoga katoličkog sveučilišta te Odjel za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a pod pokroviteljstvom Sisačke biskupije, organiziraju znanstveni skup posvećen problematici zbrinjavanja kozaračke djece, odnosno znanstvenoj obradi tema vezanih uz postojanje Dječjeg prihvatilišta u Sisku (1942.-1943.). Skup će se održati 30. studenoga 2018. godine u Sisačkom biskupskom ordinarijatu na adresi: Trg bana Josipa Jelačića 9, Sisak, u dvorani Sv. Ivana Pavla II.    

Hrvatski studiji i izdavačka kuća Meridijani s velikim vas zadovoljstvom pozivaju na predstavljanje knjige "Slavne žene stare povijesti: životi žena u društvima starog svijeta". Na više od 350 stranica u knjizi se prvi puta na širem prostoru srednje i jugoistočne Europe obrađuje povijest žena u društvima i državama starog Istoka, Mezopotamije, Egipta, Grčke i Rima. Uz opće preglede života u ovim regijama u knjizi se također mogu pronaći i brojni tekstovi posvećenim slavnim ženama iz mitologije i povijesti. Promocija će se održati u srijedu 14. 11. 2018. u 14:30 u sklopu Interlibera na Zagrebačkom velesajmu: Paviljon 6 - glavna otvorena pozornica. Knjiga će biti dostupna za kupnju na štandovima Meridijana (Paviljon 5) i Hrvatskih studija (Paviljon 6) Veselimo se vašem dolasku i nadamo se da će vam se knjiga svidjeti. doc. dr. sc. Mladen Tomorad, urednik

Nadoknada izgubljene nastave (uvodno predavanje 1. listopada te državni praznik 8. listopada) na predmetima "Egipat u Hrvatskoj" i "Povijest i kultura starog Egipta" održati će se u petak 5. listopada u muzeju Mimara u Zagrebu u 10 sati. Cijena ulaznice: 20 kn.

Muzej Mimara uskoro otvara izložbu "Egipat u Hrvatskoj: hrvatska fascinacija starim Egiptom". Autor izložbe je doc. dr. sc. Mladen Tomorad, profesor stare povijesti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Izložba prati razne oblike prisutnosti staroegipatske kulture od starog vijeka do modernih vremena te je podijeljena u 21 tematsku cjelinu. Otvaranje izložbe će biti 20. rujna 2018. u 19 sati, a izložba je otvorena do 14. listopada 2018.

Odsjek za povijest Hrvatskih studija u suradnji s društvom Egypt and Austria organizira u prostorijama Hrvatskog instituta za povijest veliku međunarodnu konferenciju Egypt and Austria XII. Tijekom pet dana trajanja skupa četrdeset predavača iz 12 europskih zemalja predstavit će svoja najnovija istraživanja vezana uz putnike, istraživače, umjetnost i arhitekturu starog Egipta na prostorima bivših država Habsburške Monarhije. Svi zainteresirani studenti koji žene volontirati tijekom održavanja skupa (pomoć prilikom registracija, pauze za kavu i sl.) neka se jave prof. Mladenu Tomoradu na e-mail ( mladen.tomorad@zg.t-com.hr ).

RIZNICA ZAGREBAČKE KATEDRALE i MATICA HRVATSKA pozivaju Vas na Kolokvij VJERA I ZNANOST: RELIKVIJA 'NEVINOG DJETETA' IZ RIZNICE ZAGREBAČKE KATEDRALE Četvrtak, 1. veljače 2018. u 18 sati Velika dvorana Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb Medicinsko i povijesno istraživanje relikvije "Nevinog djeteta" dio je projekta doc. dr. sc. Mladena Tomorad koje je financirano iz sveučilišne potpore za 2017. godinu.

Odsjek za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i društvo Egypt and Austria zajednički organiziraju međunarodnu znanstvenu konferenciju "Central Europe, Egypt and the Orient: The Current Research: Egypt and Austria XII" (Zagreb, 17.-23. rujan 2018.).

Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje raspisuje Natječaj  za „Nagradu za najbolji rad mladih povjesničara iz povijesti Slavonije, Srijema i Baranje”.

U nedjelju 13. 11. u 14 sati na zagrebačkom "Interliberu" (paviljon 6) održati će se svećana promocija knjige doc. dr. Mladen Tomorad " Staroegipatska civilizacija sv. I: Povijest i kultura starog Egipta ". O knjizi će govoriti dr. sc. Eva Katarina Glazer, dr. sc. Vlatka Vukelić i mr. Daniel Rafaelić. Pozivamo sve zainteresirane da prisustvuju promociji tijekom koje će se knjiga prodavati po promotivnoj cijeni.

Mini simpozij "Paleoradiologija mumija" 4. svibanj 2016. ZAGREB, Znanstveno učilišni kampus Borongaj, dvorana "Vukovar" Organizatori: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu Hrvatsko društvo za medicinsku antropologiju Hrvatskog liječničkog zbora Institut za arheologiju u Zagrebu Program: 9.30 - Mladen Tomorad: “How medical sciences can help various research in Egyptology” 10.00 - Frank Rühli: "Paleoradiology and evolutionary medicine: Learning from the past for the present and the future" 10.30 - Mislav Čavka: “Radiological evaluation of mummified remains from Archeological Museum in Zagreb” 11.15 - Zagrebačka premijera filma “666 tajna Haulikove mumije”

U Zagrebu će se u organizaciji Odjela za povijest Hrvatskih studija i Hrvatskog instituta za povijest održati međunarodna konferencije europskih egiptologa. Cijeli program koji će se odvijati u Hrvatskom institutu za povijest do 2. do 6. lipnja podijeljen je u devet tematskih cjelina. U Zagrebu će tako biti prezentirani rezultati najnovijih istraživanja vezana uz povijest, kulturu, religiju, jezik te arheološka istraživanja staroegipatske civilizacije.

Doc. dr. sc. Tomislav Popić s Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu dobitnik je nagrade “Mirjana Gross” za knjigu objavljenu 2014. u polju historiografije, i to za knjigu Krojenje pravde: Zadarsko sudstvo u srednjem vijeku (1358. – 1458.) (Plejada, Zagreb 2014.). Nagradu dodjeljuju Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti i Društvo za hrvatsku povjesnicu, krovne strukovne udruge hrvatskih povjesničara. Uz to, poznati su i drugi ovogodišnji dobitnici , a nagrade će svima biti dodijeljene u petak, 15. svibnja 2015. u 12 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u sklopu festivala povijesti Kliofest .

Društvo studenata povijesti „Ivan Lučić – Lucius“ koje djeluje u sklopu Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, poziva studente da se prijave za izlaganje na II. interdisciplinarnom studentskom simpoziju koji će se održati 22. travnja 2015. godine na Hrvatskim studijima. Tema ovogodišnjeg simpozija jest „Povijest i umjetnost“. Ljudi su od svojih najranijih početaka osjećali potrebu upisivanja značajnih događaja i suvremenika u vječnost kako bi sačuvati njihov prikaz i njihovu pripovijest za buduće naraštaje. Kroz čitavu ljudsku prošlost povijest i umjetnost se blisko isprepleću: od prapovijesnih zidnih slikarija, preko impresivnih crkvenih fresaka pa sve do velikaških portreta, duh minulih vremena ostao je trajno zabilježen u umjetnosti. Nerijetko je i sama povijest poslužila umjetnicima kao glavna inspiracija; skladatelji i književnici oživjeli su povijesne događaje, kipari realizirali najveće junake, a redatelji uprizorili velike bitke na filmskom platnu. Pojedina su umjetnička djela toliko genijalna i privlačna da su i sama postala dijelom povijesti, a priča koja ih prati često je jednako uzbudljiva kao i ona koja ih je nadahnula. Tema ovogodišnjeg interdisciplinarnog studentskog simpozija nastoji uključiti različite interpretacije umjetnosti koje su inspirirane povijesnim događajima, počevši od glazbe, drame, književnosti, slikarstva, arhitekture, filma, plesa i stripa do umjetničke fotografije. Izlaganje se mora baviti nekom od navedenih umjetnosti, a neke od smjernica su:   1)  umjetnička razdoblja u povijesti 2)  biografije umjetnika, njihov utjecaj i djelovanje u određenom povijesnom kontekstu 3)  mecene umjetnika 4)  povijesna pozadina, odnosno događaj koji je inspirirao umjetničko djelo 5)  o umjetničkom djelu; povijest i značaj djela. Usprkos predloženim smjernicama, ohrabrujemo studente da osmisle vlastitu temu unutar zadane teme.   Pozivaju se svi studenti preddiplomskih i diplomskih studija povijesti, povijesti umjetnosti, arhitekture, umjetničkih studija (Muzička akademija, Akademija likovnih umjetnosti i Akademija dramskih umjetnosti) i svi ostale zainteresirani studenti da se prijave za II. interdisciplinarni studentski simpozij u organizaciji Društva studenata povijesti „Ivan Lučić Lucius“ i Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Simpozij će se održati 22. travnja 2015. u prostorijama Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Prijave traju od 20. veljače do 20. ožujka 2015 ., a studenti će o prihvaćenim temama biti obaviješteni najkasnije do 24. ožujka 2015 . Duljina izlaganja ograničena je na 20 minuta uz 10 minuta predviđenih za postavljanje pitanja, a ohrabruje se korištenje digitalnih materijala, poput powerpoint prezentacija. Nakon simpozija, biti će održan okrugli stol na kojemu će profesori dati svoje mišljenje o izlaganju te savjetovati studente kako unaprijediti svoje vještine izlaganja. Poželjna duljina izlaganja jest 20 minuta, a preporučuje se i korištenje digitalnih materijala (powerpoint prezentacija). Izlagačima su osigurani osvježavajući napitci te ručak ukoliko ne studiraju na području grada Zagreba. Iako Društvo nije u mogućnosti financirati smještaj izlagača koji ne prebivaju na području grada Zagreba, ono će pomoći studentima u pronalaženju prigodnog smještaja. Ispunjeni obrazac u kojemu se treba nalaziti i sažetak izlaganja, duljine od 400 do 600 riječi, potrebno je poslati na e-mail dsp.lucius@gmail.com do naznačenog datuma. Obrazac možete preuzeti na sljedećem linku: http://bit.ly/1F4wRpZ . Naknadne prijave se neće uvažavati. Pisanu verziju rada studenti mogu, u dogovoru s mentorom, objaviti u časopisu „Lucius“ kojega od 2002. godine izdaje Društvo studenata povijesti „Ivan Lučić – Lucius“. Važni datumi 20. veljače - 20. ožujka - prijave na simpozij 24. ožujka - obavijest o prihvaćanju radova 22. travnja – održavanje simpozija

Natječaj za „Nagradu za najbolji rad mladih povjesničara iz povijesti Slavonije, Srijema i Baranje” Datum objave: 17.02.2015. Natječaj  za „Nagradu za najbolji rad mladih povjesničara iz povijesti Slavonije, Srijema i Baranje” otvoren do 1. lipnja 2015. HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST PODRUŽNICA ZA POVIJEST SLAVONIJE, SRIJEMA I BARANJE A. Starčevića 8, 35 000 Slavonski Brod Tel. 035 447 243; e-mail: info@hipsb.hr raspisuje Natječaj za „Nagradu za najbolji rad mladih povjesničara iz povijesti Slavonije, Srijema i Baranje”  Svi radovi moraju se, u cijelosti ili tematskim težištem, odnositi na povijest Slavonije, Srijema ili Baranje. Radovi opsega između 10 i 40 kartica šalju se, u elektroničkom i otisnutom obliku, na adresu Podružnice, gdje se zaprimaju do 1. lipnja 2015 . U obzir dolaze radovi autora koji u 2015. navršavaju 26 godina ili manje . Uz radove autori trebaju navesti: ime i prezime, datum rođenja, podatke za kontakt. Nagrade za prvo, drugo i treće mjesto dodjeljuju se u rujnu 2015. Zainteresirane za sudjelovanje na Natječaju molimo da se o Nagradi i propozicijama detaljnije informiraju na mrežnim stranicama http://hipsb.hr . Propozicije natječaja mogu se naći na linku: http://hipsb.hr/wp-content/uploads/2015/02/Odluka-o-Nagradi-Podruznice-2015.pdf

Odjel za povijest Hrvatskih studija u suradnji s nekoliko drugih institucija iz Hrvatske i Europe od 2. do 7. lipnja 2015. godine organizira međunarodnu znanstvenu konferenciju „CECE7 - VIIth European Conference of Egyptologists. Egypt 2015: Perspectives of Research“. Konferencija će se održati u "Zlatnoj dvorani" Hrvatskog instituta za povijest (Opatička 10). Za njenu realizaciju potrebna nam je pomoć desetak studenata koji su zainteresirani steći iskustvo u organizaciji ovako velikih događanja. Pomoć će nam biti potrebna u narednim mjesecima, te u vrijeme trajanja skupa. Za sve dodatne informacije obratite se pročelniku Odjela za povijest doc. dr. sc. Mladenu Tomoradu koji je ujedno i glavni organizator konferencije. Informacije možete dobiti na fakultetu ili putem e-maila ( mladen.tomorad@zg.t-com.hr ).

Povodom 140 godišnjice početka rada povijesnih katedri Sveučilišta u Zagrebu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održati će se znanstveni skup "Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj – tradicija, današnje stanje, perspektive". Skup je organizira Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti te će na njemu biti predstavljen povijesni razvoj i djelatnost Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Pozivaju se svi zainteresirani da sudjeluju na ovom značajnom na kojem će se raspravljati o razvoju i dosezima sveučilišne nastave povijesti na hrvatskim sveučilištima. Naš odjel biti će prezentiran u izlaganju pod nazivom "Odjel za povijest Hrvatskih studija (1997.-2014.) u petak 28. 11. 2014 od 15:00-15:15 sati. Program: Petak 28. 11. 2014 od 9:00-19:30 Subota 29. 11. 2014. od 9:30-13:15.

Povijest graditeljstva obuhvaća razvoj arhitekture i urbanizma te građevinarstva (mostogradnje, hidrotehnike…). Dostignuća graditeljstva rezultat su razvoja tehničkih znanja i vještina, plod inovacija i tradicije, domišljatosti i promašaja. Graditeljstvo je i tehnika i umjetnost, te objedinjuje izvorno značenje grčke riječi tehne , kao i latinske riječi ars , tj. umjetnost i umijeće . Kroz seminarski rad, istraživanje izabranih tema, razmatrat ćemo zanimljiva pitanjima: Kakve su nastambe ljudi gradili u prapovijesti? Kako su drevni narodi ukrotili velike rijeke i omogućili natapanje usjeva? Kako su se gradile piramide? Kako su se egipatski obelisci transportirali iz udaljenih kamenoloma? S kakvim su se labirintima susreli Grci na Kreti? Koja je razlika između grčkog i rimskog hrama i teatra? Kako je novi materijal - rimski beton - transformirao antičke konstrukcije? Kako je antičko graditeljsko nasljeđe utjecalo na srednjovjekovno graditeljstvo? Je li Dioklecijanova palača u Splitu mogla utjecati na carske palače Konstantinopola? Što je moglo inspirirati drevne hrvatske graditelje da sagrade predromaničke crkvice raznolikih oblika? Kako su se mramor, granit, bazalt, vađeni diljem Rimskog carstva, našli u venecijanskim crkvama i palačama, istambulskim džamijama, te u hrvatskim antičkim i srednjovjekovnim zdanjima? Zašto je „kosi toranj“ u Pisi nagnut i zašto se još nije srušio? Čemu služe kontrafori? Zašto se tijekom gradnje srušila kupola bizantske crkve Hagia Sophia, svod gotičke katedrale u Beauvaisu, te niz drugih? Koji su najviši neboderi na svijetu i kako se grade? Kako se grade mostovi koji premošćuju vrlo velike raspone i tuneli pod morem? Koje nove konstrukcijske i oblikovne mogućnosti pružaju novi materijali? Kako globalna mreža komunikacija utječe na okoliš? To su samo neke od tema koje ćemo obrađivati tijekom seminarskog rada (1 blok-sat tjedno). Nositelj kolegija: prof. dr. sc. Mijo Korade Izvođač: dr. sc. Marina Šimunić Buršić, dipl. ing. arh. 

U Hrvatskom državnom arhivu će se 5. i 6. svibnja 2014. održati međunarodni znanstveni simpozij  " Commemorating 1914 - exploring the war's legacy "/" Prisjećanje na 1914. - promišljanje o nasljeđu Prvog svjetskog rata " na kojem će sudjelovati historičari iz Hrvatske, Njemačke, Austrije, Švicarske, Portugala, Belgije, Francuske, Italije i Ujedinjenog kraljevstva. Pozivaju se svi zainteresirani da sudjeluju ovom značajnom skupu.  

Dr. sc. Igor Despot održati će u srijedu 30. travnja 2014., s početkom u 12.45 sati u dvorani Gospić na Hrvatskim studijima, Zagreb, Borongajska cesta 83d (Znanstveno-učilišni kampus Borongaj) nastupno predavanje u postupku izbora u znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest. Tema: Balkanski ratovi Nastupno predavanje održava se pred nastavnicima, studentima i drugim zainteresiranim osobama. Nakon nastupnog predavanja održat će se rasprava, koja uključuje postavljanje pitanja predavaču o izloženoj temi.

Dr. sc. Snježana Koren održati će u utorak, 29. travnja 2014., s početkom u 15.55 sati u dvorani Split na Hrvatskim studijima, Zagreb, Borongajska cesta 83d (Znanstveno-učilišni kampus Borongaj) nastupno predavanje u postupku izbora u znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest. Tema: Obrazovanje i reforma 1944-1960: hrvatski primjer u jugoslavenskom kontekstu. Nastupno predavanje održava se pred nastavnicima, studentima i drugim zainteresiranim osobama. Nakon nastupnog predavanja održat će se rasprava, koja uključuje postavljanje pitanja predavaču o izloženoj temi.  

Utorak, 15. 4. 9:35-11:05 dvorana Vukovar “Egipat i Nubija u vreme Srednjeg carstva (oko 2040-1750. god. pre n.e.)” Utorak, 15. 4. 11:05-12:40 dvorana Pula “Egipat i istočni Mediteran u XIII/XII veku pre n.e.” Utorak, 15. 4. 12:45-14:15 dvorana Pula “Egipat i Stari istok krajem VII veka pre n.e.”.

Drage kolegice i kolege, studenti pete godine studija povijesti pozivaju Vas na terensku nastavu u Dubrovnik - biser hrvatske kulture! Datum putovanja je 6.-8. lipnja zbog smještaja u hostelu. Imajte na umu Vaše ispitne obaveze, no ovo je jedan odličan način kako zaključiti ljetni semestar. Osim Dubrovnika posjetit ćemo i Salonu, Naronu i Ston.  Prijavite se i uz povjesničare osjetite duh prošlosti! Ostale informacije nalaze se u privicima, a za sva pitanja stojimo na raspolaganju na terenska.dubrovnik@gmail.com   Plan putovanja Petak, 6. lipnja 01 sati – polazak ispred Lisinskog 07 sati – dolazak u Salonu - obilazak Salone od 07-08 sati 11 sati – dolazak u Naronu, obilazak Narone i posjet muzeju (do 12.30 sati) - pauza od 12.30 – 13 sati 15.30 sati – dolazak u Ston - obilazak Stona do 17 sati - slobodno vrijeme od 17-18.30 sati 20 sati – dolazak u Dubrovnik - slobodno vrijeme, noćenje Subota, 7. lipnja 11-14 sati – obilazak Dubrovnika 14 sati – slobodno vrijeme, noćenje Nedjelja, 8. lipnja 09 sati – polazak u Zagreb - dolazak u Zagreb oko 19 sati    

On behalf of the Organizing committee, we would like to invite all scholars with interest in Ancient Egyptian archaeology, culture, history and language, from prehistory to the Arab conquest of Egypt, to participate the 7th International Conference of Egyptologists. Egypt 2015: Perpectives of Research . The conference will be held in the Archaeological Museum in Zagreb in spring 2015. The exact date between April and June 2015 will be announced by September 2014. In 2015 the Seventh Central European Conference of Egyptologists . Egypt 2015: Perspectives of Research will be held at the University of Zagreb in Zagreb, Croatia. It is co-organised by a few scholarly institutions, that is by the Department of History, The Center for Croatian Studies, the University of Zagreb (Dr Mladen Tomorad), Croatia, the Archaeological Museum in Zagreb, Croatia (Igor Uranić) and the Department of Ancient Cultures of the Pułtusk Academy of Humanities in Pułtusk, Poland (Dr Joanna Popielska-Grzybowska). Some Words on History of the CECE conferences: First meeting took place in Warsaw in 1999. The idea came from Dr Andrzej Ćwiek supported by Dr Joanna Popielska-Grzybowska and Joanna Kociankowska-Bożek of the Institute of Archaeology of the Warsaw University. Except for three first symposia held in Warsaw in 1999, 2001 and 2004, the Conference was organised in Budapest in 2006 (Dr Andreas Gulyas). The Fifth Conference was hosted by the Pułtusk Academy of Humanities in Pułtusk, organised by Dr Joanna Popielska-Grzybowska in 2009 and the Sixth in Cracow by the Institute of Archaeology of the Jagiellonian University (Dr Mariusz Jucha, Dr Joanna Dębowska-Ludwin and Dr Piotr Kołodziejczyk)We would not like the conference title including Central Europe to be any kind of restriction. It was named Central as it was organised for the first time in Poland. Initially it was a conference directed to younger generations, but not exclusively and all young at hearts were always invited as well. As time went the organisers became older and older and consequently the conference changed its profile. However, all the time it is intended to present current research and its perspectives covering possibly all spheres of interest in present-day Egyptology. The main topics: Aegyptiaca and Egyptomania archaeological research in Egypt art studies artifacts studies (analysis, interpretations, iconography, typology etc) chronology eco-history forensic and radiological research historical research from prehistory to the Arab conquest history of Egyptology Isaic studies language studies museum collections mythology and religion studies of travel to Egypt Each presentation shall last 20 minutes plus 10 minutes discussion for each paper. The official language of the conference is English. Deadline for submission of abstracts is November 30, 2014, with notification of acceptance by February 1, 2015. Please send the application form to: mladen.tomorad@zg.t-com.hr or apply online at http://www.starapovijest.eu/cece7-viith-european-conference-egyptologists-egypt-2015-perspectives-research-zagreb-croatia-spring-2015/ Registration: The registration fee for speakers is 75€ paid until March 1st 2015. It includes: Sessions where papers are presented Conference materials Coffee breaks Additional events Publication Free visit to museums in Zagreb (Archaeological museum, Museum Mimara, Historical museum of Croatia, Museum of the city of Zagreb)   The registration for visitors 25€ paid until March 1st 2015. It includes: Sessions where papers are presented Conference materials Coffee breaks Free visit to Archaeological museum iz Zagreb.   Possible excursions The prices will be announced in March 2015 and will depend on the number of persons. 1) One day trip to the North-west region of Croatia (Hrvatsko zagorje): castle Trakošćan http://www.trakoscan.hr (ticket: 30 kn c. 4,5 euro) national herigate site “Kumrovec http://www.kumrovec.hr/ Lunch 2) One day trip to National park “Plitvička jezera” (ticket 100-110 kn, c. 15 euro) + lunch. http://www.np-plitvicka-jezera.hr/en/ Conference organizers Mladen Tomorad, Ph.D. (Croatia) Igor Uranić, M.A. (Croatia) Joanna Popielska-Grzybowska, Ph.D. (Poland)   Organization board: Mladen Tomorad, Ph.D. (Croatia) Joanna Popielska-Grzybowska, Ph.D. (Poland) Eva Katarina Glazer, Ph.D. (Croatia) Dejan Pernjak, M.A. (Croatia) Porin Ščukanec-Rezniček, M.A. (Croatia) Kristina Šekrst, M.A. (Croatia) Ivana Štimac (Croatia) Vlatka Vukelić, Ph.D. (Croatia) Igor Uranić, M.A. (Croatia)   Academic & Advisory Commitee: Mladen Tomorad, Ph.D. (Croatia) Laurent Bricault, Ph.D. (France) Emil Buzov, Ph.D. (Bulgaria) Claire Derricks, Ph.D. (Belgium) Johanna Holaubek, Ph.D. (Austria) Richard P. Parkinson, PhD (United Kingdom) Gabi Pieke, Ph.D. (Germany) Joanna Popielska-Grzybowska, Ph.D. (Poland) Alessandro Roccati, Ph.D. (Italy) Petar Selem, Ph.D. (Croatia) Danijela Stefanović, Ph.D. (Serbia) John Taylor, Ph.D. (United Kingdom)   Organizing institutions: Depertment of History, The Center for Croatian Studies, University of Zagreb, Croatia The Archaeological Museum in Zagreb, Croatia Department of Ancient Cultures, Pultusk Academy of Humanities, Poland

U veljači 2014. objavljena je knjiga „ Research of the history and culture of the Ancient Near East in Croatia “ (Saarbrücken: LAP Lambert 2014. (ISBN: 978-3-659-42906-4) koja prvi puta na jednom mjestu predstavlja pregled povijesti istraživanja te prikazuje neka od aktualnih istraživanja povijest i kultura starog Istoka u Hrvatskoj. Knjigu je uredio dr. sc. Mladen Tomorad, a među autorima nalaze se zaposlenici Odjela za povijest te neki bivši studenti Hrvatskih studija. Na prostoru jugoistočne Europe povijest staroga Istoka i staroga Egipta istražuje se od sredine 19. stoljeća. U nekim državama jugoistočne Europe povijest ovoga područja gotovo da se nije istraživala prvenstveno zbog nedostatka istraživača, vlastitih zbirki, novca za istraživačke ekspedicije te slabe suradnje s drugim institucijama i istraživačima izvan svojega matičnoga prostora. Činjenica da je ovaj prostor nekada bio dijelom velikoga Rimskoga Carstva omogućila je dijelu znanstvenika da se, unatoč malim izdvajanjima za znanost, posvete proučavanju elemenata kulture i religije staroga Istoka. Pritom ponajprije mislimo na činjenicu da je na području nekadašnjih rimskih provincija na području Ilirika postojao kult čitavoga niza orijentalnih bogova, čiji se utjecaj proširio s istoka. Zahvaljujući većemu broju istraživača nastao je razmjerno velik broj stručnih i znanstvenih članaka i nekoliko monografija u kojima se raspravlja o pojavi ovih kultova na prostoru srednje i jugoistočne Europe. Pojedini su se znanstvenici tako ponajviše bavili proučavanjem nositelja kultova i komunikacija između zemalja antičkoga svijeta. Upravo u ovome segmentu znanost ovoga prostora postigla je vrlo dobre rezultate i s pravom se može mjeriti s ostalim europskim zemljama. Danas je uočljivo da su se orijentalistički prinosi historijskih znanosti razvijali u nekoliko razdoblja. U prvome razdoblju pripreme (od sredine 19. stoljeća do 1900.) prate se svjetski tokovi orijentalistike, te se osigurava obrada građe u domaćim muzejskim institucijama. U drugome se razdoblju (1900. – 1960.) interpretira građa, pišu se prvi povijesni pregledi, nastavna skripta, sveučilišni udžbenici i enciklopedijski članci. U sljedećemu razdoblju autonomnoga razvitka (1960. – sredina osamdesetih godina 20. stoljeća) pojavljuju se prvi specijalisti školovani orijentalisti koji istražuju i fenomene s domaćega tla, osobito svjedočanstva orijetalnoga i egipatskoga kulta, koji je najučestaliji. Njihova se istraživanja pomiču prema socijalnoj pozadini tih fenomena. Od sredine osamdesetih godina 20. stoljeća do danas javlja se jedan novi val znanstvenika koji mijenjaju način razmišljanja i istraživanja povijesti staroga Istoka. U ovome razdoblju pažnja istraživača nije više isključivo usmjerena pojavi i proučavanju orijentalnih kultnih fenomena te se ona sve više fokusira prema obradi i objavi građe, prvenstveno staroegipatskih predmeta kojih ima najviše u muzejskim institucijama, pisanju brojnih znanstvenih radova o povijesnim fenomenima povijesti, kulture i religije, i to u specijaliziranim međunarodnim publikacijama te periodici, posebnih studija koje se objavljuju u obliku knjiga, bilo da je riječ o katalozima pojedinih muzeja ili pregledima povijesti i religije. Trenutačno se orijentalnom problematikom bavi nekoliko desetaka istraživača u slavenskim državama na prostoru jugoistočne Europe. Oni danas sustavno obrađuju i ažurno tumače građu orijentalne i staroegipatske provenijencije te prate svjetske istraživačke tokove. Upravo ta činjenica dovela je do ideje da se objavi pregled dosadašnjih istraživanja starog Istoka na prostoru Hrvatske, a cijeli projekt uspješno je realiziran u potkraj veljače 2014. godine.

I. INTERDISCIPLINARNI STUDENTSKI SIMPOZIJ Utjecaji povijesnih prekretnica na društvene preobražaje Hrvatski studiji, dvorana Šibenik, 15. travnja 2014. Društvo studenata povijesti „Ivan Lučić – Lucius“ organizira prvi interdisciplinarni studentski simpozij koji će se održati 15. travnja 2014. godine, u 11.00 h na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Tema ovogodišnjeg simpozija je “Utjecaji povijesnih prekretnica na društvene preobražaje” . Ovako naslovljenim simpozijem željeli smo ponuditi  priliku da se proučavanjem različitih konačnih rezultata određenih revolucionarnih pokreta i događaja u prošlosti pristupi tako da se, počevši od njihovih ishodišta, istraži njihova dubina i objasni širi značaj i utjecaj. Želja i cilj DSP-a Lucius je da se ovakav simpozij ovakvog tipa održava svake godine kako bi omogućili studentima stjecanje iskustva u pisanim i prezentacijskim vještinama, a ujedno informirali sve zainteresirane o najrazličitijim temama. Program 11.00 h - Uvodna riječ predsjednice DSP Lucius, Mateje Maljuga 11.05 h - Uvodna riječ pročelnika Odjela za povijest, dr. sc. Mladena Tomorada 11:15 h - Lucija Frajlić - Prema apsolutnoj moći: reforme pape Inocenta III. (1198. – 1216.) 11:35 h - Petra Babić - Recepcija rimskog prava 11:55 h - Ivan Badanjak - Propast Aztečkog carstva 12:15 h - STANKA (10 min) 12:25 h - Monika Đurak - „Cuius regio, eius religio“ – Reformacija i političke prilike u 16. stoljeću 12:45 h - Ivan Bosak - Uspostavljanje komunističkog režima od 1943. do 1946. i utjecaj Komunističke partije Jugoslavije na politički život u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji 13:10 h - OKRUGLI STOL Moderator : Valentina Jakopec

Naslov epizode: MEKSIČKO-AMERIČKI RAT 1847.... 14. rujna 1847. godine na Plaza de Armas u Ciudad de Mexicu ujahali su draguni s isukanim sabljama. Pratili su generala Winfielda Scotta koji je predvodio marš američke vojske do glavnog grada Meksika. Vojvoda od Wellingtona, pobjednik kod Waterlooa, taj je marš nazvao najvećim pothvatom tadašnjeg ratovanja. Dok je general Scott trijumfalno ulazio na Plaza de Armas u mjestu zvanom Guadalupe Hidalgo, meksički i američki predstavnici izrađivali su sporazum prema kojem će Meksiko polovinu svog teritorija morati dati susjedu sa sjevera. Tako će Sjedinjene Američke Države dobiti Kaliforniju, današnje države Novi Meksiko, Arizonu, Utah, i dijelove Colorada i Wyominga. Sve u svemu, Sjedinjene Države povećat će svoj ionako veliki teritorij za četvrtinu. Kako se dogodilo da je Meksiko izgubio polovinu svog teritorija u ratu koji će u povijest ući pod nazivom Meksičko-američki rat, tema je večerašnje Treće povijesti. Urednik Dario Špelić u studiju razgovara s doc. dr. sc. Mladenom Tomoradom s Hrvatskih studija u Zagrebu, a o ovoj temi govore i prof. dr. sc. Mirjana Polić Bobić, profesorica na Odsjeku za romanistiku, Katedri za hispanske književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Stipe Grgas, pročelnik Katedre za američke studije Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu te filmolog prof. dr. sc. Nikica Gilić. Novinar: Vedran Kursar Redatelj: Vladimir Kleščić Urednici: Lada Džidić, Dario Špelić

Na Odjelu za povijest Hrvatskih studija od 13. do 17. 4. 2014. gostovat će izv. prof. Danijela Stefanović s Odelenja za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Kolegica Stefanović član je Međunarodnog udruženja za egiptologiju ( International Association of Egyptologists ), autor nekoliko knjiga o povijesti starog Istoka i Egipta, te velikog broja znanstvenih i stručnih članaka. Tijekom svog boravka kolegica će održati tri predavanja vezana uz staroegipatsku povijest: “Egipat i Nubija u vreme Srednjeg carstva (oko 2040-1750. god. pre n.e.)”, “Egipat i istočni Mediteran u XIII/XII veku pre n.e.” i “Egipat i Stari istok krajem VII veka pre n.e.”. Pozivaju se svi zainteresirani studenti i nastavnici da prisustvuju predavanjima čija će satnica biti objavljena naknadno.