O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


Objavljeno: 6. 10. 2021. u 12:38
Uređeno: 6. 10. 2021. u 12:41
Mijo Beljo
Šesti kongres hrvatskih povjesničara

U organizaciji  Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (HNPOZ), Društva za hrvatsku povjesnicu i Filozofskog fakulteta u Rijeci (FFRI) od 29. rujna do 2. listopada 2021. u Rijeci je održan Šesti kongres hrvatskih povjesničara (Kongres) Tema Kongresa bila je Kultura. Na najvećem ovogodišnjem skupu povjesničara sudjelovali su i članovi Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija koji su za tu priliku izložili svoje teme.

 

 

U radu Kongresa izlagali su:

1. prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol (pročelnica Odsjeka) s temom „Politička i praktična pismenost srednjovjekovne Hrvatske u kontekstu s istočnom Srednjom Europom i Istočnom Europom“,

2. doc. dr. sc. Eva Katarina Glazer i doc. dr. sc. Vlatka Vukelić  s temom „Siscijanska bazilika – primjer kasnoantičkog kulturnog preslojavanja“,

3. doc. dr. sc. Marko Jerković s temom „Opatov autoritet u ranoj cistercitskoj zajednici“,

4. doc. dr. sc. Kristina Milković s temom „Krajiški časnici u preporodnom vremenu. Primjer Banske krajine“

5. doc. dr. sc. Tomislav Popić s temom „ Politička elita srednjovjekovne komune i proces odlučivanja: primjer Trogir“

6. mag.hist. et mag.educ.hist .Marko Marina s temom „ Koncept autoriteta i karizme prema Pahomijevom Pravilu“

7. mag. hist. Nikolina Šimetin Šegvić s temom „Moderna arhitektura između umjetnosti i reprezentacije državnih kulturnih politika“

Uz odsječke profesore, na Kongresu su izlagali i studenti poslijediplomskog doktorskog studija povijesti:

1. Petra Babić, Odnos glazbe i politike: Porin i Bánk bán, dvije nacionalne opere nastale u vrijeme neoapsolutizma

2. Mihaela Marić, Pogled u „um tiskara“: prilozi dubrovačkoj tiskarskoj djelatnosti u 19. stoljeću između kulture i politike

3. Vito Spetić, Pavlinska gotika na primjeru crkve Sv. Marije na Jezeru

 

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS