O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


Objavljeno: 24. 12. 2020. u 14:27
Danijel Jurković

Sredinom prosinca 2020. iz tiska je izašao zbornik radova sa znanstvenoga skupa 1918. – 2018. Povijesni prijepori i Hrvatska danas, koji je održan 29. listopada 2018. u organizaciji Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Uredništvo potpisuju doc. dr. sc. Vlatka Vukelić, Mijo Beljo, mag. educ. hist. i Vlatko Smiljanić, mag. educ. hist. Zbornik sadržava urednički uvodnik, deset kategoriziranih znanstvenih radova, izlaganje sa skupa i kronologiju. Ciljevi su bili prikazati način, okolnosti i prve neposredne posljedice ulaska hrvatskih zemalja 1918. u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, ali i predstaviti nove istraživačke spoznaje, potražiti nove interpretacije ili postaviti nova pitanja za diskusiju. Nakana je bila rasvijetliti povijesne događaje koji još nisu imali biti prilikom historiografske obrade i objasniti njihov utjecaj na hrvatsko društvo danas. U radovima i analizama je okupljena grupa hrvatskih povjesničara mlađe generacije koji se bave modernom i suvremenom hrvatskom poviješću: dr. sc. Igor Vranić (Kulturno-politički pokret i promišljanja hrvatskih elita na kraju XIX. stoljeća), dr. sc. Miroslav Kota (Planovi i prijedlozi austro-ugarskih političkih i vojnih vrhova za reformu Monarhije prije i za vrijeme Prvoga svjetskog rata), dr. sc. Željko Karaula (Represija austrijskih vlasti nad veleizdajnicima u Dubrovniku na početku Prvoga svjetskoga rata 1914. godine), dr. sc. Marko Vukičević (Odrazi Velikog rata i političkih promjena na kulturni život u Zagrebu s osvrtom na posljednje dvije ratne godine), doc. dr. sc. Vlatka Vukelić i Vlatko Smiljanić, mag. educ. hist. (Stanica za savjetovanje pri izboru zvanja između tri državno-pravne preobrazbe Hrvatske (1939. – 1941. – 1945.), dr. sc. Domagoj Novosel (Refleksije na zbivanja 1918. godine u selima Zagrebačkoga prigorja), Domagoj Đerek, mag. hist. (Dezerterstvo i zeleni kadar u Hrvatskoj poslije Prvoga svjetskoga rata i nemira krajem 1918. godine), Petra Babić, mag. hist. (Nacionalne teme u kazališnoj umjetnosti u razdoblju 1918. – 1941. Primjer Narodnoga kazališta u Zagrebu), Petar Bilobrk, mag. relig. (Katolicizam u novonastalim političkim prilikama po završetku Prvoga svjetskoga rata), Tea Cujzek, mag. paed. relig. et catech. (Konkordat između Vatikana i Kraljevine Jugoslavije) i doc. dr. sc. Vladimir Šumanović (Kraljevina Jugoslavija u tekstovima Josipa Broza Tita). Zbornik su recenzirali prof. dr. sc. Stjepan Ćosić i prof. dr. sc. Željko Holjevac.

„Zadatak nas, povjesničara, danas jest da aktivno promišljamo budućnost utemeljenu na spoznajama prošlosti. Sukladno tomu dužni smo ukazati na društvene devijacije i krive odluke u konfuznim vremenima. Naše spoznaje moraju biti upozorenje budućim generacijama o ne ponavljanju grešaka naših predaka i o posljedicama koje te greške nose. Ad hoc planirani politički potezi, unije koje nemaju utemeljenja u iskrenom prijateljskom i savezničkom konstruktu uveli su hrvatske povijesne prostore i njihove žitelje u razdoblje osamdesetogodišnjega nacionalnoga lutanja. Integracije sa zemljama koje nisu htjele iskreni partnerski odnos već dominaciju, morale su biti prepoznate od strane diplomacije, inteligencije i politike. Uz sve moguće pokušaje opravdanja sklapanja saveza koji nije bio sporazum s jasno postavljenim parametrima, prve južnoslavenske integracije samo su dokaz zatajenja obavještajno-informativnoga sustava i elementarnoga političkoga neiskustva. Kako se slični ugovori i integracije ne bi sklapali u budućnosti i kako cijeli narodi ne bi postali taoci nekih loših odluka, historiografija se mora jasno i nedvosmisleno odrediti prema važnosti prosinca 1918. godine. Ovaj zbornik naš je mali doprinos historiografskoj zajednici i pokušaj definiranja povijesne zbilje u skladu s dostupnim podatcima.“, istaknuli su urednici u uvodniku zbornika.

Prof. dr. sc. Stjepan Ćosić je u recenziji zbornika istaknuo sljedeće: „Znanstveni je doprinos ovoga djela za razvoj stava o općim prilikama u hrvatskoj povijesti XX. stoljeća neupitan. Štoviše, riječ je o iznimno vrijednim rezultatima istraživanja, koje su autori, sukladno znanstvenomu polju kojim se bave povezali u jednu jasnu, koherentnu i kohezivnu cjelinu. Raščlanjujući izuzetno zamršena društvena i historiografska pitanja, autori navode i problematiziraju mnoge zanemarene činjenice koje potom identificiraju i iz šire društvene i složenije povijesne, sociološke i kulturološke (kroatološke) perspektive.“

„U metodološkome smislu autori najčešće koriste interdisciplinarni pristup te na temelju bogate domaće i strane literature povezuju historiografska, kulturno-povijesna, sociološka i psihološka znanja te metode analize i eksplikacije. Istraživačka metoda ovisi o pojedinom autoru te ju je nemoguće i nepoželjno uniformirati zbog njegovanja interdisciplinarnosti, ali navedeni metodološki postupci su svakako prisutni i znanstveno utemeljeni.“, napisao je u recenziji prof. dr. sc. Željko Holjevac.

Primjerak zbornika možete nabaviti po cijeni od 120,00 kuna u Službi za nakladništvo Fakulteta hrvatskih studija upitom na adresu e-pošte (bivanda@hrstud.hr) ili pozivom na telefon 01/2457-612.

Zbornik je predstavila jedna od urednica doc. dr. sc. Vlatka Vukelić. 

                                                                                                                                   

 

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS