Pristupačnost
Tihi pregaoci: redovnički prinosi hrvatskoj i europskoj kulturi
Odlukom Fakultetskog vijeća Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu (21. listopada 2020.), a na prijedlog Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija, ponovno je pokrenut projekt i znanstveno-nakladnički niz Tihi pregaoci. Namjera je projekta pod nazivom Tihi pregaoci: redovnički prinosi hrvatskoj i europskoj kulturi obnoviti rad na istraživanjima koja je prije dvadeset godina utemeljio pok. prof. dr. sc. Pavao Knezović. Cilj je još dublja valorizacija hrvatske kulture u suodnosu s europskom tako da se u komparativnoj perspektivi analizira rad djelatnika raznih crkvenih redova i zajednica, poput franjevaca, dominikanaca, benediktinaca, cistercita, isusovaca, pavlina, regularnih kanonika i drugih. Projekt bi nastojao jače povezati općeeuropske trendove i hrvatsku kulturu istraživanjem žanrovskih, teritorijalnih, organizacijskih, ustrojbenih, regulativnih i drugih aspekata redovničke kulture, temeljenih na komparativnoj, sinkronijskoj i dijakronijskoj obradi, pri čemu se povezuje istraživanje univerzalnoga kršćanskoga i hrvatskoga nacionalnoga identiteta. Time bi se pridonijelo istraživanju transmisije inovativnih ideja i organizacijskih modela iz europskih središta u hrvatske samostanske strukture. Tematske cjeline koje će se obraditi kroz znanstvene simpozije i publikacije u zbornicima radova su: Biografija, hagiografija, karizma u hrvatskim i europskim redovničkim zajednicama; Norme, ideali, autoriteti u redovničkim zajednicama na hrvatskom i europskom prostoru; Književnopovijesni narativi i identitet redovničkih zajednica na hrvatskom i europskom prostoru. Svojim pristupom i tematskim okvirom ovaj se interni projekt uklapa u Strateški program znanstvenih istraživanja Fakulteta hrvatskih studija, u ovim točkama a) istraživanje hrvatskoga narodnoga i nacionalnoga identiteta; b) istraživanje hrvatske kulturne povijesti; i c) Kulturološki odnosi u regionalnim, europskom i svjetskom kontekstu. Opširnije...
Povijesni razvoj primjenjene psihologije u Hrvatskoj tijekom prve polovine XX. stoljeća - Rad stanice / Zavod za savjetovanje pri Izboru zvanja od 1931. do 1948.
Cilj projekta:
Nepostojanje povijesnih znanstvenih radova o nastanku i razvoju primijenjene psihologije u Hrvatskoj govori kako do sada nije provedeno ni jedno znanstveno (povijesno) istraživanje na tu temu, usprkos činjenici da je riječ o struci koja na hrvatskim prostorima postoji gotovo 100 godina. Činjenica da postoje neistraženi ostatci nekad velikoga i urednoga arhivskoga gradiva, koje omogućava istraživanje nastanka i razvoja psihologijskoga testiranja u hrvatskom društvu preko rada jedne ustanove proizašle iz potrebe razvoja gospodarstva i prilagođavanja čovjeka zahtjevima rada, predstavlja iznimnu istraživačku priliku te poziva interdisciplinarno usmjerene istraživače na pokretanje psihologijsko-povijesnog istraživanja, barem zbog dvaju razloga. Prvi razlog vezan je uz interes psihologije kao znanstvene discipline, ali i kao atraktivne struke koja je svojim dominantnim djelatnostima pozicionirana između društvenoga i medicinskoga područja. Naime, istraživanjem nastanka i razvoja psihologijskoga testiranja te pripadnih psihodijagnostičkih sredstava (testova) dobivaju se vrijedni podatci o tome što je generiralo tu relevantnu disciplinu na hrvatskom prostoru i podupiralo njezinu održivost i razvoj, koliko je ona išla u korak sa svjetskim trendovima, po kojim je standardima djelovala te koliko je svojom produktivnošću pridonosila društvenomu razvoju. Te spoznaje znanstveni su prinos razvoju psihologijske profesionalne kulture na prostoru Hrvatske – koja ima formativnu i motivirajuću ulogu za rad budućih naraštaja psihologa – te pravednijem pozicioniranju hrvatske psihologije u europskom kulturnom i profesionalnom okviru.Drugi razlog vezan je uz interes povijesne znanosti u njezinu proučavanju hrvatskoga građanskoga društva u prvoj polovini XX. stoljeća. Naime, arhivsko gradivo predviđeno za istraživanje sadržava podatke iz kojih se barem djelomice može rekonstruirati: (1.) socio-demografska struktura radno-sposobnoga stanovništva Hrvatske iz toga doba, (2.) potrebe ondašnjega hrvatskoga društva za određenom vrstom zanimanja/radnika – a time i perspektivu na pripadno gospodarstvo, (3.) dio javnih politika i funkcioniranje javnih ustanova te (4.) specifična psihološko-antropometrijsko-medicinska slika dijela tadašnje hrvatske populacije. Pored toga podatci koji se planiraju prikupiti istraživanjem pridonijet će vrjednovanju uloge pojedinih gospodarsko-političkih subjekata toga vremena preko njihova institucionalnoga odnosa sa Stanicom/Zavodom za savjetovanje pri izboru zvanja, čija će se pismohrana istraživati.
Stara povijest - popularizacija istraživanja stare povijesti s posebnim naglaskom na trenutna istraživanja članova projektnog tima
Detaljnije informacije: Stara povijest
Cilj istraživanja može se podijeliti u nekoliko osnovnih kategorija: (1) popularizacija raznih interdisciplinarnih istraživanja stare povijesti (od prapovijesti do modernog razdoblja), (2) izrada web stranica na hrvatskom jeziku na kojima bi bila predstavljena raznovrsna tekuća istraživanja iz svih područja proučavanja stare povijesti u Hrvatskoj i inozemstvu. Na web portalu bile bi predstavljene novosti o novim istraživanjima starog Istoka, Egipta, Grčke, Rima te hrvatskog povijesnog prostora, aktualne muzejske izložbe u zemlji i inozemstvu, interaktivne povijesne karte, edukativni sadržaji namijenjeni svim zainteresiranim zaljubljenicima u staru povijest od predškolskog uzrasta do fakultetski obrazovanih ljudi; posebno će se pripremiti raznovrsni multimedijski sadržaji te slikovni materijal vezan istraživanja stare povijesti, kronološke tablice, pojmovnici, i sl. Na portalu bi se u budućnosti trebala nalaziti i baza podataka projekta Croato-Aegyptica, mnoštvo znanstvenih članaka, nastavnih materijala namijenih studentima povijesti i arheologije itd., (3) aktualna istraživanja projektnog tima: publiciranje egipatskih, bliskoistočnih i domaćih izvora stare povijesti, obrada muzejskih zbirki, događajna prošlost autohtonog stanovništa Panonije, multidisciplinarna istraživanja ljudskih ostataka (egipatske mumija Dubrovačkog muzeja) ...
Croato-Aegyptica – Baza podataka egipatskih spomenika u muzejskim i privatnim zbirkama u Hrvatskoj
Cilj projekta je izgraditi bazu relevantne spomeničke građe vezane uz kulturološke utjecaje egipatske civilizacije na hrvatskom povijesnom prostoru na temelju institucionalnih i privatnih zbirki u Hrvatskoj. U Hrvatskoj se prema višegodišnjim istraživanjima provedenih u sklopu projekta Croato-Aegyptica Electronica (2003.-2006.) čuva najmanje 4500 predmeta koji se mogu datirati od preddinastijskog razdoblja Badari do arapskog osvajanja Egipta 642. g. Najveći broj nalazi se u posjedu gradskih i područnih muzejskih institucija na prostoru Hrvatske, a nepoznati broj čuva se i u privatnim zbirkama. Konačni broj je u ovom trenutku još uvijek nemoguće utvrditi. U projekt je uključeno 27 muzejskih institucija u Hrvatskoj te Odjel za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu koji je ujedno i nositelj projekta. Baza podataka, dostupna kroz različite medije, kao završni proizvod projekta jamčit će tuzemnim i inozemnim znanstvenim istraživačima i kulturnim ustanovama cjeloviti uvid u bogatstvo hrvatskog egiptološkog materijala, nudeći pritom praktično i brzo pretraživanje čitavog fundusa i prikaz podataka primjereniji najširoj publici.