Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

logo

Facebook stranica FHS-a
YouTube kanal FHS-a
LinkedIn stranica FHS-a
Molimo studente, nastavnike i zaposlenike koji su pozitivni na COVID-19, imaju simptome ili su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim da se jave na kvaliteta@fhs.hr
Objavljeno: 23. 7. 2022. u 09:30
Monika Komušanac

Profesorica s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo, doc. dr. sc. Monika Komušanac komentirala je za portal Teleskop.hr važnost demografije u suvremenom društvu, demografsku krizu Hrvatske te revitalizacijske pristupe demografskoj obnovi Hrvatske. 

Istaknula je kako „svaka pojava i proces u društvu ima i svoje prostorno-demografske odraze što je osobito vidljivo posljednjih 20-ak godina u Hrvatskoj, ali i u zapadnom, razvijenom svijetu. S obzirom na dinamiku okruženja u kojem živimo, demografski su utjecaji nikad vidljiviji i izraženiji u društvu, populaciji i prostoru općenito, osobito u onim s izraženim nestajanjem stanovništva“. Prof. Komušanac osvrnula se i na nove migracijske trendove objašnjavajući kako „supstitucija stanovništva ne podrazumijeva apsolutnu (potpunu) zamjenu hrvatskoga identitetskoga stanovništva nekim novim stanovništvom nego postupno smanjivanje relativnoga udjela Hrvata. Proces je to koji se uglavnom događa sporo, ali u etnički heterogenijim područjima može biti dinamičniji i brži. Ubrzanju toga procesa pridonose iseljavanje Hrvata iz Hrvatske, starenje i izumiranje domicilne populacije, trend doseljavanja stranaca u Hrvatsku, ali i europski trendovi okupljanja stanovništva u razvijenim (mahom “starim”) državama i pražnjenja regionalnih demografskih “bazena” te pojačanoga demografskoga pritiska iz užega i širega bliskoistočno-mediteranskoga područja prema Europi“. Analizirajući revitalizacijske pristupe i mjere izdvojila je kako „dugoročni cilj demografskih mjera nije samo povećati broj rođene djece ili potaknuti rađanje prvoga djeteta nego rađanje drugoga i trećega djeteta jer se time postiže jednostavno obnavljanje stanovništva prirodnom putem (za jednu generaciju roditelja potrebno je 2,1 dijete po ženi).“

Komušanac je zaključno upozorila da „kada jedna mala država kao što je Hrvatska dosegne ovakvu razinu negativnosti za očekivati je da će procesi koji slijede biti intenzivniji, brži i s još većim posljedicama za stanovništvo i prostor što nam ne ostavlja mnogo vremena za djelovanje“.

Cijeli intervju dostupan je na: https://bit.ly/3PSmJLY.

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2022. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS