Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

logo

Facebook stranica FHS-a
YouTube kanal FHS-a
LinkedIn stranica FHS-a
Molimo studente, nastavnike i zaposlenike koji su pozitivni na COVID-19, imaju simptome ili su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim da se jave na kvaliteta@fhs.hr
Objavljeno: 17. 6. 2022. u 08:43
Administrator

naslovnica



Na Hrvatskom institutu za povijest u ponedjeljak 13. lipnja 2022. predstavljena je knjiga Acta et reformationes consiliorum civitatis Tragurii (saec. XIII-XV) / Zapisnici i odluke vijećâ grada Trogira (13.-15. stoljeće) autora i priređivača doc. dr. sc. Tomislava Popića s Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Ante Bećira, jednoga od najboljih studenata povijesti našega Fakulteta i trenutno doktoranda na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Riječ je o djelu koje je upravo izišlo u nakladi Hrvatskoga instituta za povijest, a u kojem se objavljuju svi danas poznati zapisnici i odluke trogirskih vijeća od 13. do kraja 15. stoljeća praćeni opširnom uvodnom studijom. Zapisnici i odluke gradskih vijeća važna su kategorija srednjovjekovnih pisanih tragova prošlosti koji se koriste u istraživanjima raznih aspekata političkoga, društvenoga i svakodnevnoga života srednjovjekovnih zajednica, ali je njihova očuvanost za sve gradove na istočno-jadranskoj obali izuzev Dubrovnika izrazito slaba. Zapisnici i odluke trogirskih vijeća u tom se kontekstu pokazuju važnima jer je upravo iz Trogira nakon Dubrovnika sačuvan najveći broj srednjovjekovnih zapisnika i odluka. Knjigu prati i uvodna studija (Politički poredak i zapisnici komunalnih vijeća srednjovjekovnog Trogira) koja znatno upotpunjuje naše dosadašnje spoznaje o razvoju trogirskoga političkoga i društvenoga poretka između 13. i 16. stoljeća oslanjajući se ponajprije na do sada uglavnom zanemarene zapisnike i odluke vijeća. Razvoj političkoga i društvenoga poretka u ovom periodu, kao i transformacije koje se zamjećuju, pritom se smještaju u okvire teorije srednjovjekovnoga korporativizma, što je nužno za shvaćanje načina na koji lokalne zajednice stvarno funkcioniraju u srednjovjekovnom kontekstu. U studiji se isto tako puno detaljnije prati razvoj gradskih institucija vlasti (Kurija, Veliko vijeće i Vijeće ''za dobrobit grada'') nego je to do sada bio slučaj, kao i njihovo funkcioniranje na svakodnevnoj razini. Uzimajući u obzir kako još uvijek malo znamo o tim pitanjima (uz izuzetak Dubrovnika i djelomice Splita), trogirski slučaj u komparativnom smislu otkriva se kao važan kada je riječ o procesu usvajanja odluka i njihovu memoriranju.

Knjigu su predstavili prof. dr. sc. Mladen Ančić, akademkinja Nella Lonza te njezini autori i priređivači. Nakon što je ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest dr. sc. Gordan Ravančić prigodno pozdravio okupljene, prof. dr. sc. Mladen Ančić u svom se obraćanju kao jedan od recenzenata posvetio pitanju razvoja političkih institucija u kasnosrednjovjekovnim istočno-jadranskim gradovima, odnosno važnosti ove knjige za bolje razumijevanje povijesnih procesa koji su utjecali na oblikovanje političkih institucija i kulture vlasti. Istaknuo je kako historiografija po prvi put raspolaže cjelovitom uvodnom studijom koja zapisnike i odluke gradskih vijeća jedne dalmatinske komune, kao i razmatranje razvoja institucija vlasti kao društvenoga fenomena, stavlja u širi hrvatski i europski kontekst. Svoje izlaganje prof. Ančić zaključio je tvrdnjom da knjiga predstavlja nezaobilazno djelo za sve daljnje komparativne analize političkih institucija i političke prakse u istočno-jadranskim gradovima u srednjem vijeku.

Akademkinja Nella Lonza stavila je naglasak na važnost zapisnika i odluka institucija vlasti kao prvorazrednoga izvora u istraživanjima političkih institucija i pravne prakse uopće u srednjovjekovnim urbanim zajednicama. Jezgrovito je predstavila trogirske zapisnike i odluke prezentirane u knjizi, koje su priređivači reproducirali u 268 numeriranih dokumenata, ističući da je ponajprije zaslugom Ivana Lučića sačuvan najveći dio fonda trogirskih kasnosrednjovjekovnih odluka i zapisnika. Lučićevo selektivno prepisivanje dokumenata, koje je zapravo koristio za svoja djela, pritom je i naše poglede u srednjovjekovni Trogir nužno uputilo na teme koje su zanimale njega samoga. Drugim riječima, naslijedili smo njegov povijesni narativ složen od pisanih tragova prošlosti koje je sam smatrao važnima, a koji je bitno usmjerio moderna i suvremena istraživanja srednjovjekovnoga Trogira. Pa ipak, istaknula je Lonza, autori su u ovoj knjizi premostili takve i druge prepreke i uspjeli rasvijetliti razvojnu putanju političkoga i pravnoga poretka kasnosrednjovjekovnoga Trogira puno preciznije nego dosad, uklapajući ga u šire civilizacijske okvire.

Doktorand Ante Bećir je kao, riječima akademkinje Lonze, pripadnik "najmlađe" generacije u svom obraćanju problematizirao neformalnu dimenziju političkih procesa, odnosno frakcijske sukobe unutar redova političke i društvene elite kasnosrednjovjekovnoga Trogira između 13. i 15. stoljeća, što je ujedno i tema njegova doktorskoga istraživanja. Istaknuo je kako su takvi neformalni procesi bili ispunjeni otvorenim i latentnim sukobima koji su za posljedicu imali oblikovanje i podešavanje formalnih institucija ovisno o ishodu političkih procesa i učestalih preslagivanja u stratifikaciji moći lokalne zajednice. Osim empirijskoga dijela, spomenuo je i potrebu za implementacijom valjanih teorijskih okvira kako bi povijesna istraživanja postala dodatno komparativno uporabljiva.

Doc. dr. sc. Tomislav Popić u svom je izlaganju pojasnio okupljenima što je sve konkretno uključivalo višegodišnje istraživanje i s kakvim su se poteškoćama autori i priređivači pritom suočavali. Istaknuo je kako je prvotna ideja bila objaviti najstariji sačuvani sveščić zapisnika iz 1314. i 1315. godine. Međutim, dublji zaron u problematiku pokazao je da u Lučićevim prijepisima postoji puno više sačuvanih zapisnika i odluka trogirskih gradskih vijeća pa se ukazala i nasušna potreba za njihovim okupljanjem u jednoj knjizi, zajedno s opširnom uvodnom studijom koja im je trebala pružiti adekvatan kontekst. Naglasio je kako 268 dokumenata objavljenih u ovoj knjizi predstavlja vrlo malen, gotovo zanemariv dio izvorno postojećih zapisnika i odluka srednjovjekovnih trogirskih vijeća. Za usporedbu je uzeo dubrovačke zapisnike iz 14. stoljeća koji su objavljeni u devet svezaka, kao i zapisnike talijanskoga grada Torina, također iz 14. stoljeća, koji su publicirani u 11 svezaka. Međutim, isto je tako istaknuo kvalitativnu vrijednost i relevantnost sačuvanih trogirskih zapisnika i odluka u odnosu na mnoge druge istočno-jadranske gradove. Bez obzira na selektivnost sadržaja i formulaičan način izražavanja zapisnici trogirskih komunalnih vijeća uvode nas u šarolikost društvenoga života jedne lokalne srednjovjekovne zajednice i problema s kojima se gradske vlasti hvataju u koštac, čime se prezentiraju kao prvorazredno povijesno vrelo. Raspon tema u njima kreće se od zakonskih odluka s trajnim učinkom do rješavanja tekućih poslova, od važnih odluka koje zadiru u politički, institucionalni i pravni poredak lokalne zajednice do odnosa s drugim političkim akterima, od lokalnih društvenih prilika do općih predodžbi srednjovjekovnoga svijeta, od političkih tema do onih gospodarskih i svakodnevnih, a sve u dijakronijskoj perspektivi od 13. do kraja 15. stoljeća.

Više o samoj knjizi može se pročitati na ovoj poveznici.

 

predstavljanje

 

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2022. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS