Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

logo

Facebook stranica FHS-a
YouTube kanal FHS-a
LinkedIn stranica FHS-a
Molimo studente, nastavnike i zaposlenike koji su pozitivni na COVID-19, imaju simptome ili su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim da se jave na kvaliteta@fhs.hr
Objavljeno: 14. 1. 2022. u 20:47
Administrator

Na današnji dan, 15. siječnja 1992. godine, zemlje tadašnje Europske zajednice priznale su Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu, što danas obilježavamo kao spomendan. Prošlo je trideset godina od priznanja državne neovisnosti i suverenosti čime je Republika Hrvatska postala ravnopravna članica na međunarodnoj razini. Iako je odluka donesena u jeku Domovinskog rata – nakon zastrašujućih prizora razaranja, otuđivanja, žrtvi – taj je događaj, donio optimizam, ulio nadu i vjeru za bolju budućnost i okončanje ratnog sukoba. 

Tadašnje zemlje članice bile su: Austrija, Grčka, Francuska, Portugal, Nizozemska, Belgija, Španjolska, Velika Britanija, Njemačka, Italija, Luksemburg, Danska. Istoga dana, ostalim članicama Europske zajednice pridružile su se Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. Hrvatsku nisu priznavale samo međunarodno priznate države, već su među prvima bile i one koje su tek bile na tom putu, poput Litve, Ukrajine i Slovenije. Hrvatsku su priznale 44 zemlje širom svijeta.

Uspostava diplomatskih odnosa

Prije 30 godina, 19. prosinca 1991. godine, Island je prva međunarodno priznata zemlja koja je priznala Republiku Hrvatsku. Istoga dana učinila je to i Njemačka država, ali je odluka stupila na snagu 15. siječnja 1992. godine. Nakon Islanda, priznanje je na Staru godinu 1991. uslijedilo od Estonije. Za Hrvatsku je vrlo značajno ono Svete Stolice od 13. siječnja 1992. jer je njime potvrđena višestoljetna veza s papom (da radi na tome Vatikan je objavio još u listopadu 1991). Dan poslije Vatikana, 14. siječnja 1992., San Marino također priznaje hrvatsku suverenost i samostalnost. Primjere zemalja članica Europske zajednice slijedile su i druge države: Argentina (16. siječnja), Turska (6. veljače), Ruska Federacija (17. veljače), Iran (15. ožujka), Japan (17. ožujka), Sjedinjene Američke Države (7. travnja), Kina (27. travnja), Indija (11. svibnja), Indonezija (16. svibnja).

Članstvo u međunarodnim organizacijama

Vrhunac međunarodnog priznanja Republike Hrvatske bio je njezin ulazak, odnosno primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. godine.

Od prvog međunarodnog priznanja, pa sve do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Od tog svečanog priznanja postala je članicom mnogih europskih, ali i svjetskih tijela, inicijativa, saveza te organizacija.

U Vijeće Europe Hrvatska je primljena svega četiri godine nakon međunarodnog priznanja, 6. studenoga 1996. Članicom NATO saveza postaje 1. travnja 2009. godine, a 1. srpnja 2013. godine postaje 28. (tada 29.), ujedno i najmlađom, članicom Europske unije. Također se politički afirmirala kao članica Sjevernoatlantskog saveza. Tijekom 2018. godine Hrvatska je presjedala Odborom ministra Vijeća Europe, najstarije Europske organizacije, te Srednjoeuropskom inicijativom, jednim od najstarijih foruma u srednjoj i istočnoj Europi dok je u prvoj polovici 2020. godine predsjedala Vijećem Europske unije. Međunarodno priznanje potaknulo je mnoge promjene te je vodilo okončanju Domovinskog rata u kojem je Hrvatska zahvaljujući našim hrvatskim braniteljima izišla kao pobjednica.

U dostupnim videozapisima prisjetimo se govora prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana održanog 15. siječnja 1992. godine u povodu priznanja Hrvatske.
 

19. prosinca 1991. –  Island prvi priznao Hrvatsku
 

13. siječnja 1992. – Vatikan priznao Republiku Hrvatsku
 

FOTO: Podizanje hrvatske zastave ispred sjedišta UN-a u New Yorku (Izvor Wikipedia)


 

Priredila: Helena Kovačić (Odsjek za kroatologiju)

u okviru kolegija Institucije hrvatskoga naroda, društva i države

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2022. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS