Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

logo

Facebook stranica FHS-a
YouTube kanal FHS-a
LinkedIn stranica FHS-a
Molimo studente, nastavnike i zaposlenike koji su pozitivni na COVID-19, imaju simptome ili su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim da se jave na kvaliteta@fhs.hr
Objavljeno: 5. 11. 2021. u 14:02
Administrator

Na Fakultetu hrvatskih studija u četvrtak 28. i petak 29. listopada 2021. održan je međunarodni znanstveni skup Autoritet i konsenzus u srednjovjekovnim redovničkim zajednicama (eng. Authority and Consent in Medieval Religious Communities). Skup je dio znanstvenoga projekta Fakulteta hrvatskih studija pod nazivom Tihi pregaoci: redovnički prinosi hrvatskoj i europskoj kulturi, na kojem surađuju: doc. dr. sc. Marko Jerković, voditelj; prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol; prof. dr. sc. Stipan Tadić; doc. dr. sc. Lucija Krešić Nacevski; Petar Bilobrk, mag., Petar Ušković Croata, mag. i Marko Marina, mag. Projekt je započeo u listopadu 2020. godine te je predviđeno trajanje do 2026. Namjera je projektnoga tima nastaviti održavanje skupova i objavljivanje zbornika Tihi pregaoci, izlagati redovničku kulturu, način života i umna obzorja redovništva te snažnije razmotriti njegov prinos hrvatskoj nacionalnoj i općoj europskoj kulturi. Samostani spadaju među glavne pokretače razvoja konceptualno-duhovnih i institucionalno-organizacijskih formi kršćanskoga društva pa se tim širim i poredbenim načinom rada želi steći jasniji uvid u tijekove izgradnje europske kulture, odnosno njezine hrvatske nacionalne osnovice.

Ovaj je dvodnevni skup organiziran u suradnji s Tehničkim sveučilištem u Dresdenu, Istraživačkim centrom za usporednu povijest redovništva iz Dresdena, Saskom akademijom znanosti u Leipzigu te Heidelberškom akademijom znanosti. Skup je otvorio dekan Fakulteta hrvatskih studija izv. prof. dr. sc. Ivo Džinić pozdravivši sve sudionike na hrvatskom, engleskom, talijanskom i njemačkom jeziku, a prigodne pozdrave i uvodne riječi o samom skupu uputili su doc. dr. sc. Marko Jerković i prof. dr. sc. Gert Melville (Dresden-Leipzig).

U dva dana, koliko je trajao skup, održane su tri veće sekcije. Prva je sekcija naslovljena Autoritet i konsenzus: Teorija i duhovnost, a moderator je bio Marko Jerković (Sveučilište u Zagrebu). Izlagači su bili: Pietro Silanos (Sveučilište u Bariju), Mirko Breitenstein (Sveučilište u Dresdenu), Julia Becker (Sveučilište u Heidelbergu) te Marcus Handke (Sveučilište u Dresdenu). Izlagali su o teorijskim modelima u proučavanju redovničkih zajednica te o primjenama papina autoriteta u odnosu na redovništvo. Nakon svakog izlaganja uslijedila je rasprava, a taj je princip rada zadržan i tijekom održavanja ostalih sekcija.

Druga je sekcija naslovljena Autoritet i konsenzus: Benediktinska tradicija koju je moderirala Daniela Bianca Hoffmann (Sveučilište u Bochumu). U okviru sekcije se ponajviše raspravljalo o konceptima autoriteta i konsenzusa u sklopu srednjovjekovne benediktinske tradicije na širem europskom području. Izlagači su bili: Shigeto Kikuchi (Sveučilište u Tokyju), Nicolangelo D'Acunto (Sveučilište u Milanu), Steven Vanderputten (Sveučilište u Gentu) te Mayke de Jong (Sveučilište u Utrechtu). Sudionici su ove sekcije istraživanja usmjerili prema različitim shvaćanjima autoriteta tijekom ranoga i razvijenoga srednjega vijeka, usredotočivši se na položaj opata i njegovu suradnju sa zajednicom.

Drugi dan skupa održana je jedna sekcija pod naslovom Autoritet i konsenzus: 12. i 13. stoljeće koju je moderirao Jörg Sonntag (Sveučilište u Dresdenu). Izlagači su bili: Marko Jerković (Sveučilište u Zagrebu), Guido Cariboni (Sveučilište u Milanu) te Daniela Bianca Hoffmann (Sveučilište u Bochumu). Posljednja se sekcija istraživački fokusirala na redovničke zajednice u 12. i 13. stoljeću, odnosno na razmatranje autoriteta u procesu institucionalizacije crkvenih redova. Na koncu je ove sekcije predsjednik Heidelberške akademije prof. dr. sc. Bernd Schneidmüller sumirao zaključke skupa. Skup su zatvorili doc. dr. sc. Marko Jerković i prof. dr. sc. Gert Melville koji su još jednom zahvalili svim organizatorima kao i izlagačima koji su uspješno predstavili svoja istraživanja. Posebna je zahvala upućena Fakultetu hrvatskih studija na pokazanoj inicijativi i podršci prilikom pripreme i održavanja skupa. Prof. dr. sc. Gert Melville je istaknuo zadovoljstvo kako organizacijskim tako i tematskim aspektima skupa te pozvao na daljnju suradnju hrvatskih i inozemnih istraživača.

Na skupu se raspravljalo o različitim manifestacijama i oblicima odlučivanja u redovničkim zajednicama te o shvaćanju autoriteta tijekom ranoga i razvijenoga srednjega vijeka. Što se tiče ranosrednjovjekovnog doba, najviše su se nametala pitanja o tome kako se shvaćao, tumačio i primjenjivao autoritet samostanskih predstojnika. Pritom su se razmatrali odnosi između predstojnika i zajednice pod njegovom upravom u teoriji i stvarnosti te u kojim je sve vidovima redovničkog života bilo potrebno suglasje u odlučivanju svih članova zajednice. Također, razmatralo se i koje je sve implikacije imalo zajedničko odlučivanje na identitet zajednice i stvaranje osjećaja zajedništva. Drugi se niz pitanja ticao načina na koji se konsenzus očitavao unutar institucionaliziranih redova 12. i 13. stoljeća. U tom se pogledu nastojalo objasniti kako nastaje i kako se razvija načelo i shvaćanje „vladavine prava“. Pri tom se skup najviše bavio pitanjem stvaranja institucionalnih mehanizama i pravnog sustava koji će omogućiti razvoj zajedničkog odlučivanja na najvišoj upravnoj razini. Na taj se način stekao uvid u strategije stvaranja stabilnosti i kohezije ne samo unutar jednog samostana nego i unutar cijelog crkvenog reda. Sljedeći je skup pitanja bio posvećen razmatranju načina odlučivanja i funkcioniranja konsenzusa unutar zajednica predvođenih karizmatičnim osobama. U tom su se kontekstu izlagači ponajviše bavili pitanjem na koji se način nastoji pomiriti transcendentalno legitimirana karizmatikova riječ i pisana pravila. Na koncu, skup je nastojao sagledati redovničke zajednice u suodnosu sa svjetovnim i dijecezanskim strukturama otvorivši pritom raspravu o međusobnim utjecajima u djelokrugu odlučivanja i primjene autoriteta. Izlaganja na ovome skupu pokazala su kako je redovnička kultura temelj na kojem se gradila ne samo kršćanska duhovnost nego i inovativni organizacijski sustavi, koji su utjecali na stabilnost europskih institucija. Istraživači okupljeni na skupu postavili su i nove teorijsko okvire u istraživanju redovničkih struktura, kao i nove metodološke pristupe u istraživanju srednjovjekovnih izvora. Također, skup je na uspješan način znanstveno i organizacijski promovirao Fakultet hrvatskih studija, koji se – kako je to na kraju skupa istaknuo prof. dr. sc. Bernd Schneidmüller – ovime prometnuo u novo središte istraživanja europskoga redovništva.

 

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2022. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS