Sveučilište u Zagrebu prikupilo je podatke o tome kako se provjeravaju ishodi učenja prema nastavnom planu i programu u normalnim okolnostima, ujedno ukazujući na potrebu donošenja pravila o vrjednovanju, odnosno načinu provjere, uvažavajući i prilagođavajući se novonastalim okolnostima. Analizom dostavljenih podataka utvrđeno je da se provjera ishoda učenja razlikuje od kolegija do kolegija, ne samo među sastavnicama, nego i unutar iste sastavnice, kao i da sastavnice koriste razne platforme e-učenja za provjeru onih ishoda učenja koja se mogu na taj način provjeravati, putom sustava Merlin (Moodle) ili vlastitog sustava namijenjena izradi odgojno-obrazovnih sadržaja u digitalnom obliku te održavanju nastave na daljinu, odnosno uspostavom drukčijih komunikacijskih sustava između nastavnika i studenata.
Nastava na daljinu nije redoviti oblik sveučilišne nastave, nego je nužda i jedini mogući model u danim okolnostima. Svi zahtjevi sveučilišne nastave ne mogu se na žalost prenijeti u virtualnost i u cijelosti ostvariti. Potrebne su određene prilagodbe, kako u izvedbi, tako i u praćenju i u vrjednovanju. Međutim, velik broj sastavnica suočava se s izazovima kako organizirati provjeru za kolegije za koje to nije moguće provesti ili je teško provesti s dostupnim alatima za provjeru znanja u raznim sustavima učenja na daljinu. Velike izazove sastavnicama predstavlja izvođenje praktičnih ishoda učenja za koje je potrebna specifična oprema i prostor, odnosno stjecanje ishoda učenja u okviru stručne prakse, s jedne strane, ali i način provjere definirane nastavnim planom i programom, posebice kolokvija i praktične provjere u specifičnom okruženju (laboratoriji, klinike, razne ustanove, ateljei i sl.). Dakle, poteškoće s kojima se susrećemo nisu samo problemi provjere ishoda učenja predviđenih nastavnim planom i programom, nego i ostvarivanje programa tih kolegija.

U skladu s Odlukom o izvođenju nastave na daljinu od 13. ožujka 2020., čelnicima sastavnica ostavljena je mogućnost definiranja odstupanja od uobičajene izvedbe nastave, ali poštujući predviđene ishode učenja. Budući da se provjere provode na različite načine, ovisno o kolegijima i studijskim programima, teško je pripremiti jedinstvene upute za Sveučilište u cjelini. Međutim, kako bi se donosile dobro utemeljene odluke i znalo što dobro funkcionira, a na što treba obratiti dodatnu pozornost, odnosno o čemu treba voditi računa, u nastavku donosimo određene

PREPORUKE

za način polaganja ispita, ispitne rokove i mjerila ispitivanja

1. Način provedbe programa kolegija i prilagodba specifičnostima takvog postupka učenja, kao i sami ispiti, u najvećoj mogućoj mjeri moraju odgovarati predviđenim ishodima učenja.

2. Voditi računa o tome da opterećenje studenata i organizacija nastave u ovim izvanrednim okolnostima bude u skladu s člankom 69. Statuta Sveučilišta u Zagrebu.

3. Uvesti interni sustav praćenja realizacije izvođenja nastave na daljinu u odnosu na nastavnike i studente. Provesti kontrolu kvalitete održane nastave na daljinu.

4. Kriteriji i metode vrjednovanja u izvanrednim okolnostima moraju biti pravodobno objavljeni i javno dostupni svim studentima.

5. Termine kolokvija ili parcijalnih ispita pomaknuti uz prethodni dogovor sa studentima i nastavnicima s ciljem spajanja kolokvija ili parcijalnih ispita te fizičke provedbe u vremenu neposredno prije ljetnih ispitnih rokova.

6. Mogućnost zamjene kolokvija i drugih oblika kontinuirane provjere znanja ispitima u vrijeme kontaktne nastave, ako fizičko održavanje bude moguće.

7. Za bilo koju vrstu provjere ishoda učenja koja se održava na daljinu potrebno je nekoliko dana ranije organizirati probni kolokvij ili kratki test koji je tehnički implementiran na isti način kao i stvarni kolokvij kako bi se studenti upoznali s drukčijim načinom održavanja kolokvija.

8. Ako sastavnica ima iskustvo u provođenju provjere ishoda učenja na daljinu provodi ih u skladu s dosadašnjom praksom pritom vodeći računa o trenutnim mogućnostima studenata i trenutnoj izvanrednoj situaciji.

9. Ako su ispiti pred povjerenstvom iz članka 71. stavka 4. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, kao i obrane završnih/diplomskih radova bili predviđeni u vremenu „beskontaktne" nastave, mogu se održati u vrijeme „kontaktne" nastave, ako fizičko održavanje bude moguće.

10. U ovom trenutku pozornost treba obratiti na izvođenje nastave na daljinu i ostvariti što je više moguće nastavnog plana i programa.

11. Po potrebi ćemo razmotriti pomicanje ispitnih rokova, kao i uvođenje dodatnih ispitnih rokova.

12. Održati one vježbe i seminare koji su primjereni za način održavanja nastave na daljinu.

13. Ovisno o daljnjem razvoju situacije organizirati nadoknade za one kolegije koje nije moguće izvoditi na daljinu, kako bi studenti stekli potrebne vještine. U tom se slučaju nastava pojedinih kolegija može organizirati i u kraćem vremenu kao turnusna ili blok-nastava, ako fizičko održavanje bude moguće.

14. U cijelom ovom postupku svakako apeliram na susretljivost, tolerantnost, razumijevanje i fleksibilnost u danim okolnostima.

Zaključno, ako se epidemiološka situacija ne popravi do kraja ljetnog semestra do razine koja bi omogućavala održavanje ispita na uobičajen način, za kolegije za koje je to moguće, potrebno je organizirati provjeru ishoda učenja na alternativan način. Za ostale kolegije za koje to nije moguće, ovisno o daljnjem razvoju situacije, Sveučilište će u suradnji sa svojim sastavnicama, razmotriti kako i na koji način pristupiti rješenju možebitne situacije. Pritom ukazujem na činjenicu da su sastavnice dužne samostalno definirati konačne oblike provjere ishoda učenja.
Ova je kriza prilika i prostor za rast u odgovornosti, zrelosti i čovječnosti. Kao nastavnici i kao studenti ne smijemo prestati biti odgovorni prema sebi i prema društvenoj zajednici u kojoj živimo.
Naša zadaća kao sveučilišnih nastavnika jest da podupiremo kolege studente kako bi znali da nisu sami ni u nevoljama hladnoće ni izbjeglištva ni oštećenih domova ni izolacije ni odvojenosti od dragih osoba te kako u ovim danima krize nitko od njih ne bi odustao od studiranja ili se predao potištenosti i malodušju.
Sretan sam i ponosan, dragi naši dekanice i dekani, što ste u ovim vrlo zahtjevnim i teškim vremenima izrazito spremni pomoći i dati potporu. Za temeljito i uspješno obavljanje posla odlučujuće je imati stručne, pouzdane i učinkovite suradnike. Stoga svima vama još jednom od srca zahvaljujem, iznimno cijeneći vaš doprinos.
Sami možemo postići malo, zajedno puno!
U nadi i vjeri u nastavak dosadašnje uspješne suradnje srdačno vas pozdravlja i zahvaljuje

u Zagrebu, 30. ožujka 2020.

vaš rektor

prof. dr. sc. Damir Boras