doc. dr. sc. Luka Janeš | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
Nastava |
preddiplomski
diplomski
|
Životopis |
Rođen je 1986. u Zagrebu. Studirao je i 2016. godine diplomirao filozofiju (znanstveni smjer) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te stekao titulu magistra filozofije. Iste je godine upisao poslijediplomski doktorski studij filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u sklopu kojega je uspješno obranio doktorsku disertaciju Ekoetika Alda Leopolda u perspektivi integrativne bioetike (mentor: prof. dr. sc. Hrvoje Jurić). Od 2017. godine zaposlen je kao stručni suradnik u Sveučilišnom centru za integrativnu bioetiku Sveučilišta u Zagrebu, gdje obnaša i dužnost tajnika. Suradnik je Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku i voditelj njegova Znanstveno-istraživačkog odbora za bioetiku i psihu. Izlagao je na više od pedeset međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova te sudjelovao na brojnim međunarodnim znanstveno-stručnim radionicama. U nastavku su navedena neka od njih:
Održao je i dva pozvana predavanja u inozemstvu:
Među dosad objavljenim znanstvenim radovima izdvajaju se:
Objavio je i niz stručnih radova, među kojima se izdvajaju problemski prikazi sljedećih knjiga: Theodor Itten, Ron Roberts, Nova politika doživljaja (Filozofska istraživanja, 39 /2019/ 1, str. 268–273); Thomas Fuchs, Ecology of the Brain: The Phenomenology and Biology of the Embodied Mind (Synthesis philosophica, 38 /2018/ 2, str. 555–567); te Matjaž Potrč, Pojave i psihologija (Filozofska istraživanja, 38 /2018/ 3, str. 667–686). Od akademske godine 2019./2020. na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, u svojstvu vanjskog suradnika, izvoditelj je kolegija „Psihijatrija i društvo“ (nositeljica kolegija: prof. dr. sc. Lovorka Brajković) te kolegija „Integrativna bioetika, okoliš i društvo“ (nositelj: kolegija: prof. dr. sc. Ante Čović). U akademskoj godini 2020./2021. je vanjski suradnik na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje izvodi kolegij „Etika i psiha“ (nositelj kolegija: prof. dr. sc. Hrvoje Jurić). 2016. godine pokrenuo je i nadalje vodio ciklus tribina pod naslovom Aporije psihe: bioetičke, psihijatrijske i filozofske perspektive, koje su se redovito održavale na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, uz veliki interes javnosti i medija. Na tom tragu 2017. godine je utemeljio stalni međunarodni transdisciplinarni simpozij pod naslovom Bioetika i aporije psihe, te je predsjednik njegova Organizacijskog odbora. Simpozij se već četiri puta (2017., 2018., 2019. i 2020.) održao u Zagrebu te ga i sudionici i stručna i šira javnost smatraju vrlo uspješnim, kako zbog raznolikosti i kvalitete izlaganja i diskusija, tako i zbog iznimne posjećenosti. Također je član Organizacijskog odbora stalnih međunarodnih znanstveno-kulturnih manifestacija Dani Frane Petrića (Cres), Lošinjski dani bioetike (Mali Lošinj) i Osječki dani bioetike (Osijek), međunarodne konferencije Bioetika, etika i sport (Zagreb/Varaždin) i međunarodne studentske radionice Inter-Logos (Zagreb). Većinu tih aktivnosti suorganiziraju Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku, Hrvatsko bioetičko društvo i Hrvatsko filozofsko društvo, u kojima je on jedan od aktivnijih članova, odnosno suradnika. Od 2018. godine član je Kruga mladih urednika časopisa Filozofska istraživanja i Synthesis philosophica. U časopisu Filozofska istraživanja (39 /2019/ 1) bio je urednik temata Aporije psihe, a temat Philosophy and Aporia of Psyche uredio je u časopisu Synthesis philosophica (35 /2020/ 1). Uskoro iz tiska izlaze dva znanstvena zbornika gdje je u jednome urednik (Integrativna bioetika i aporije psihe, Zagreb: Pergamena, 2021.), a u drugome suurednik (Integrative Bioethics and the New Epoch, s Markom Kosom, Hrvojem Jurićem i Antom Čovićem, Dordrecht: Springer, 2021.). U fokusu njegova znanstveno-istraživačkog, stručnog i nastavnog djelovanja je filozofija psihologije, uključujući, s jedne strane, njezinu povezanost s pitanjima psihijatrije i psihoterapije, a s druge strane, njezinu povezanost s etičkim i bioetičkim pitanjima, kao i s problematikom fenomenologije, filozofije uma te ekologijskih teorija i pristupa, što je vidljivo i u njegovoj doktorskoj disertaciji u kojoj je ekologijsko-bioetičke poglede Alda Leopolda tematizirao i u ključu filozofije psihologije . |
Objavljeni radovi u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI) |
Napomena: Ove radove održava Knjižnica Instituta Ruđer Bošković koja vodi projekt
Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI.
Ovim linkom možete vidjeti sve podatke o radovima koje su autori unijeli
u bazu podataka.
Za sve izmjene možete se obratiti na help@bib.irb.hr, a na istu adresu možete uputiti i sva vaša pitanja i sugestije vezana uz CROSBI. |
Odsjeci
Studiji
Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.
Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb