Pristupačnost
Europska povijest počiva na pepelu totalitarnih režima. Područje slobode, sigurnosti i pravde u 20. stoljeću, “stoljeću ideologija”, bilo je najizazovnije stoljeće u čitavoj ljudskoj povijesti.
Nakon Prvog svjetskog rata, u vrijeme obilježeno gospodarskom krizom, na političku pozornicu stupile su nove diktature – posebno u zemljama srednje i istočne Europe. To je bilo vrijeme kad su se pojavili fašistički i nacionalsocijalistički režimi i, već od Oktobarske revolucije 1917., komunistički totalitarizam. Završetkom Drugog svjetskog rata i propašću fašizma i nacionalsocijalizma, komunistički totalitarizam preuzeo je značajke dominantnog režima u zemljama istočne i jugoistočne Europe. Dokinut je tek krajem 80-ih godina 20. stoljeća.
Totalitarni režimi koje je Europa doživjela u prošlom stoljeću obilježeni su masovnim ubojstvima i zločinima protiv čovječnosti. Uobičajen izraz za to je “grubo i sustavno kršenje temeljna ljudska prava”.
U razdoblju u kojem je komunistički režim bio jedini politički sustav, uspostavljen logikom ratnog pobjednika nakon Drugog svjetskog rata, a ne odabirom građana, hrvatsko stanovništvo izvrgnuto je likvidacijama, montiranim sudskim procesima, konfiskaciji imovine te raznim drugim oblicima diskriminacije. Svi koji nisu bili aktivni podupiratelji režima označeni su kao njegovi protivnici. Ovakve postupke doživjeli su izravno ili neizravno veliki broj Europljana koji su rođeni prije pada Berlinskog zida. Iako, postoje temeljne razlike, što treba precizno definirati.
Projekt "Europsko sjećanje za europsku budućnost: Komunistički zločini", ima za cilj rasvijetliti i osvijestiti specifična kršenja ljudskih prava provedena od strane komunističkog režima i njegovih protagonista, kao dominantne vojne i političke nomenklature na hrvatskim povijesnim prostorima u drugoj polovici 20. stoljeća. Cilj je posvetiti se konkretnim, pojedinačnim slučajevima kršenja ljudskih prava te ih staviti u ispravan povijesni kontekst. Projekt se provodi kontinuirano: svake dvije godine organizira se međunarodni znanstveni skup s novim istraživačkim usko fokusiranim temama, dok se paralelno izdaje zbornik s radovima izlagača, čime je uspostavljen ritam godišnjih aktivnosti.
U biblioteci Povijest nakladnika Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu objavljen je drugi zbornik radova s drugoga iz niza znanstvenih skupova Važnost europskoga sjećanja za europsku budućnost: Komunistički zločini. Uredništva su se ponovo prihvatili doc. dr. sc. Vladimir Šumanović i izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić s odsjeka povijesti, recenzenti su zbornika izv. prof. dr. sc. Josip Dukić i doc. dr. sc. Vlatko Smiljanić, a pojedine su radove recenzirali doc. dr. sc. Danijel Jurković, doc. dr. sc. Wollfy Krašić, dr. sc. Amir Obhođaš i dr. sc. Zlatko Hasanbegović.
Uredništvo već u uvodu upućuje čitatelja da je nit koja povezuje ovaj zbornik s prethodnime pokušaj da se popuni historiografska praznina koju je dotadanja historiografija ostavila ispuštajući pojedinosti i konkretne podatke pojedinoga komunističkoga zločina na hrvatskim prostorima. Na temelju metodologije iz prve knjige utvrđuje se odgovornost civilnih i vojnih tijela NOP-a, pod vodstvom KPJ, koji su činjenično dokazivi na temelju dostupnih izvora. Uz to se nastoji rasvijetliti uzroke zločina, imenovati tko ih je zapovjedio, a tko neposredno počinio, te razabrati ustroj lokalnih tijela vlasti koja su do njih dovela.
Kao glavna se razlika prema prvome zborniku naglašava nužnost nezanemarivanja zločina počinjenih tijekom rata u odnosu na one iz posljednjih tjedana rata i u poraću jer su potonji samo njihov vrhunac.
Naslovi su priloga redom (imena autora u zagradama):
1) Zločini „ustanika“ pod vodstvom Komunističke partije Jugoslavije na području jugozapadne Bosne tijekom ljeta 1941. (Franjo Jurić)
2) Aleksandar Ranković: Osnivač OZN-e – službe bezbednosti partizanskog pokreta (Bojan Dimitrijević)
3) Komunistički zločin na Zrinu (Vlatka Vukelić)
4) Vojna i politička biografija Petra Kleuta od 1941. do 1945. (Domagoj Đerek)
5) Likvidacija skupine zatočenika logora u Požegi u lipnju 1945. na području Nove Gradiške (Vladimir Šumanović)
6) Kaznene ekspedicije komunističkih vlasti protiv jataka na području Čapljine, Stoca i Neuma od 1945. do 1952. (Hrvoje Mandić)
I za kraj, na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 20. i 21. lipnja 2024. održan je u suorganizaciji Znanstvenoga zavoda FHS-a i treći međunarodni znanstveni skup Važnost europskoga sjećanja za europsku budućnost: komunistički zločini 3, koji su suorganizirali Znanstveni zavod Fakulteta hrvatskih studija i Litavski institut za povijest.
Akademski kalendar