Na skupu Svijet u filozofiji sudjelovala je Marija Zelić, mag. soc. s temom Big Data i digitalni bitak svijeta.  Cilj je ovog izlaganja bila teorijska analiza radova autora Shoshane Zuboff (koncept Big Data), Franca Berardija (koncepti connectivity i conjunction) te Jeana Baudrillarda (koncept simulakruma). U izlaganju je propitana istinitost i autentičnost potencijala novog epistemološkog i ontološkog utemeljenja svijeta društvene zbilje čiji se primat nad (re)produkcijom ogleda u novim digitalnim tehnologijama (posebice s naglaskom na algoritamski generiranim alatima).

Izlaganje doc. Ivana Perkova održano je u sklopu svečane akademije povodom obilježavanja 30. dana Frane Petrića, a njegova je tema bila Pametan grad kao sretan grad suvremenog doba. Još u antičkim spisima prepoznajemo tendencije opisivanja idealnih društvenih, državnih i prostornih uređenja (npr. u Platonovoj Državi i Aristotelovoj Politici). Gradovi su oduvijek bili središta društvenoga života, pa je promišljanje poboljšanja životnih uvjeta neodvojivo od promišljanja unaprjeđenja gradova. Renesansni filozof Frane Petrić u svojemu glasovitom djelu Sretan grad detaljno opisuje idealno uređenje grada koje bi po njegovu sudu omogućilo optimalan razvoj zajednice. Petrićev Sretan grad svrstava se (pogrešno) u renesansne utopije, ali obiluje sasvim praktičnim i pragmatičnim opisima idealnog mjesta za život. U ovom se izlaganju povlači paralela između filozofsko-utopističkog poimanja sretnog grada i suvremenog koncepta »pametnog grada« (smart city). Pametni gradovi sve su prisutniji u znanstvenoj literaturi, ali još uvijek se radi o teorijskom »kišobran konceptu«, a najjednostavnije ih je opisati kao viziju urbanog razvoja u kojem se koristi digitalna i komunikacijska tehnologi-
ja (ICT) i Internet stvari (IoT) kako bi se što bolje zadovoljile potrebe građana i unaprijedila učinkovitost gradskih usluga.

Doc. Erik Brezovec izlagao je na temu Domoljublje u Republici Hrvatskoj: fenomenologij-
sko-sociološka perspektiva. Kultura spada u svijet interakcije, ona ga definira, ali i svijet interakcije definira kulturu. Tako određena, kultura je po sebi dinamični sustav koji tvori
(te biva tvoren) kroz akciju i procese. Kroz tako definiranu kulturu, a u sklopu interakcijskog svijeta života, formiraju se percepcije i značenja određenih fenomena. No, problem nastaje u tenziji pojmovno definirane statike fenomena i dinamike življenja, gdje određeni fenomeni, kroz društvenu dinamiku, više ne označavaju ono čime su prethodno pojmovno definirani. U ovome izlaganju, kroz prikaz empirijskih podataka istraživanja Percepcije domoljublja u Republici Hrvatskoj, razmotren je fenomen domoljublja i tenzije koje se stvaraju u njegovu smislu i značenju. U analizi polarizacije značenja pošlo se od tumačenja političkog, ideološkog te društveno-historijskog konteksta kako bi se naznačili društveni mehanizmi koji stoje iza svakodnevnog (društvenog) značenja ovoga pojma, koji se, u kontekstu hrvatskog društva i kulture, odvaja od svoje pojmovne definicije – ljubavi prema domovini. Interakcije u hrvatskom kontekstu iz pojma domoljublja izvode značenja (temeljena na iskustvu sa samim pojmom) koja procesualno (kroz konfliktnost značenja) vode prema regresiji društvene solidarnosti temeljene na pripadnosti nekoj zajednici ili mjestu.