O nama

Studij sociologije osnovan je 1992. godine i čini jednu od temeljnih disciplina Fakulteta hrvatskih studija. Koncepcija studija sociologije usmjerena je na korištenje socioloških teorija i metodologije društvenih znanosti u razumijevanju društvenih procesa i fenomena u specifičnome kontekstu hrvatskoga društva te komparativno u europskoj i globalnoj perspektivi. Svojim je obrazovnim ishodima studij sociologije usmjeren na osposobljavanje kvalitetnoga sociološkoga istraživačkoga kadra opskrbljenoga profesionalnim istraživačkim i analitičkim vještinama nužnima za produktivan rad u javnom i privatnom sektoru. Preddiplomska i diplomska razina studija sociologije ustrojene su prema suvremenim međunarodnim znanstvenim standardima.


Objavljeno: 8. 4. 2019. u 16:25
Uređeno: 6. 7. 2019. u 12:41
Ivan Perkov
Akademik Ivan Markešić

Odsjek za sociologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu dobio je prvog Akademika. Naš dugogodišnji suradnik, doajen hrvatske sociologije, dr. sc. Ivan Markešić, znanstveni savjetnik u trajnome zvanju i redoviti profesor u trajnome zvanju, dana 3. ožujka, 2019. godine promoviran je u redovitog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, u području društvenih znanosti, polju sociologije.

Titulu akademik mogu nositi znanstvenici ili umjetnici čiji su rezultati i dometi na polju znanosti ili umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti općepriznati. Akademik Ivan Markešić, svojim se znanstvenim radom posebno istaknuo, ima međunarodni i domaći znanstveni, stručni i pedagoški prinos, bogatu publicističku djelatnost, bogato iskustvo u prevodilaštvu i organiziranju znanstvenih i strukovnih skupova. Osim toga, neosporne su njegove zasluge za razvitak Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a o vrsnoći njegova znanstvenoistraživačkoga i stručnoga rada svjedoči njegov doprinos naraštajima studenata.

Na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu aktivan je od akademske godine 1997/98., Bio je pročelnik Studija sociologije od 2002-2004. godine. Svojim znanstvenim, nastavnim i nadasve ljudskim doprinosom obogatio je studij sociologije. U ime Odsjeka za sociologiju čestitamo akademiku Ivanu Markešiću.

 

Biografija

Akademik MARKEŠIĆ, Ivan (Proslap kraj Prozora, 1954), dr. znanosti, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, redoviti profesor u trajnom zvanju, sociolog religije, leksikograf, prevoditelj. Osnovnu školu završio je u Orašcu i u Šćitu, srednju školu – Franjevačku klasičnu gimnaziju –u Visokome (1972), studij sociologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu (1978) te studij njemačkoga jezika na Filozofskome fakultetu u Sarajevu (1984). Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu završio je poslijediplomski studij iz područja sociologije religije i magistrirao temom »Politička teologija Dorothee Soelle – sociološke pretpostavke i sociološke implikacije« (1988) te na istome fakultetu doktorirao temom »Religija u teoriji sustava Niklasa Luhmanna« (1997).

Nakon završenoga studija (1978) radio kao prevoditelj za njemački jezik u UNIS-ovoj Tvornici pogonsko-kočnih dijelova u Prozoru (1978-1987), potom je bio znanstveni novak u Institutu za društvena istraživanja u Sarajevu (1987-1991), zatim glavni tajnik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZBiH) (1991-1992). Krajem 1992. prelazi u Zagreb gdje radi u Hrvatskom informacijskom centru (HIC) (1992- 1993), potom u Leksikografskome zavodu Miroslav Krleža (1993-2005), a od 16. svibnja 2005. do danas u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu.

U Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar Zagreb biran u zvanje znanstvenog savjetnika u trajnome zvanju, (12.04.2011), a 13.12.2016. u znanstveno nastavno zvanje redovitog profesora u trajnome zvanju.U Leksikografskome zavodu «M. Krleža» u Zagrebu biran je u društvenome polju leksikografskoga rada u zvanje višega leksikografa (ožujak 2005) te u naslovno zvanje leksikografskoga savjetnika (26.02.2010).

Na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu predaje kolegije: Sociološke teorije (klasične i suvremene), Sociologiju religije, Religije svijeta te Sociologiju umiranja i smrti, Fenomenologijska sociologija.Na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta 'Hercegovina' u Bijakovićima kraj Međugorja, na kojem je sudjelovao u organizaciji Studija sociologije, predaje više sociologijskih kolegija i voditelj je Doktorskoga studija Sociologije religije.Znanstveni interesi: Religija u suvremenim globalizacijskim i postmodernim procesima; religija kao čimbenik društvenih promjena, dijaloga, tolerancije, ali i nasilja i terorizma; socioreligijska situacija u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini; društveno značenje smrti; pogrebi, groblja, nadgrobni spomenici te identitet Hrvata u BiH.Objavio šest knjiga, od toga jednu u koautorstvu, zatim preko 40 znanstvenih, više desetaka preglednih i stručnih radova te prikaza knjiga. S njemačkoga na hrvatski jezik preveo je šest knjiga te više članaka kao i jednu knjigu s hrvatskoga na njemački jezik. Širi popis objavljenih radova vidjeti na: https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=198965

Aktivno je sudjelovao na 27 međunarodnih i 22 domaćih znanstvenih skupova kao i u organizaciji šest znanstvenih skupova. Bio je mentor preko 60 diplomskih radova, zatim u dva magistarska, jednome doktorskom radu. Recenzirao je 17 znanstvenih knjiga, više od 20 radova za časopise: Društvena istraživanja, Socijalna ekologija, Filozofska istraživanja, Bogoslovska smotra, Obnovljeni život, Nova prisutnost, Vrhbosnensia (Sarajevo), Dijalog (Sarajevo), Suvremene teme/Contemporary Issues te jedan studijski program: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studijski program: Studij protestantske teologije na Teološkome fakultetu Matija Vlačić Ilirik (s pravom javnosti). Objavljivao je kako u hrvatskim (Društvena istraživanja, Socijalna ekologija, Filozofska istraživanja, Politička misao, Periodicum biologorum, Nova prisutnost, Obnovljeni život) tako i u bosanskohercegovačkim časopisima (Bosna franciscana, Vrhbosnensia, Hrvatska misao, Jukić) te u zbornicima s domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova.

Bio je član uredništva časopisa Društvena istraživanja (1996-2000), član redakcije (urednik za BiH) Hrvatskoga leksikona (I/II 1997), urednik i suradnik Osmojezičnog enciklopedijskog rječnika (OER) Leksikografskoga zavoda «M. Krleža» (1993-2005), zatim zamjenik glavnog urednika i izvršni urednik prvoga sveska (A-Đ) Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine (Mostar: Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine, 2009). Uredio je i tri zbornika sa znanstvenih skupova.

Bio je voditelj dva znanstvena projekata Ministarstva znanosti i obrazovanja RH: Znanstveno nazivlje teologije, sociologije religije i filozofije religije (2002-2006) i Religijski, nacionalni i politički identitet Hrvata u Bosni i Hercegovini (2008-2014) te suradnik na tri znanstevna projekta: Hrvati kao dio multikulturalnog identiteta okolnih zemalja (1996-2002); Globalizacija i postmoderni religijski i crkveni pokreti u Hrvatskoj (2002-2005); Hrvatski identitet, religija i izazovi europskih integracija (2007-2011)

Član je Međunarodne udruge sociologa religije srednje i istočne Europe (ISORECEA), Hrvatskoga sociološkog društva, Hrvatskoga društva znanstvenih i tehničkih prevoditelja u Zagrebu, Matice hrvatske, Udruge đaka Franjevačke klasične gimnazije Visoko-Zagreb, Hrvatskoga kulturnog društva „Napredak“, a bio je i stručni konzultant u redakciji Religijske kulture Hrvatske radio-televizije u Zagrebu. Od 1993. sudski je tumač za njemački jezik pri Županijskome sudu u Zagrebu.

Svojim prilozima, komentarima i intervjuima u dnevnome tisku, na radiju, televiziji i internetskim portalima aktivno sudjeluje u analizi suvremenoga hrvatskog i bosanskohercegovačkog društva.Djelovanje akademika Ivana Markešića širi se i izvan znanstvene zajednice. Akademik Ivan Markešić bio je od izuzetne važnosti za jačanje međureligijskog dijaloga te za rad velikog broja religijskih zajednica. Dugo vremena bio je stručni konzultant u redakciji Religijske kulture (u emisiji Ekumena) Hrvatske radio-televizije u Zagrebu, član Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost BiH, udruge đaka Franjevačke klasične gimnazije Visoko – Zagreb, Hrvatskoga narodnog vijeća Bosne i Hercegovine, Hrvatskoga kulturnog društva „Napredak“ iz Sarajeva te Član Matice hrvatske.

Sudjelovao do sada više puta u radijskim i TV emisijama u raspravama o temama iz života i djelovanja vjerskih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ali o drugim društvenim temama, pisao komentare na portalima te dnevnim i tjednim novinama, davao intervjue u tiskovinama (dnevnim i tjednim), sudjelovao u predstavljanju knjiga, prevođenju znanstvenih knjiga i članaka itd. Trenutno je kolumnist Večernjeg lista u kojemu svakoga utorka možete pronaći njegove detaljne analize suvremene društvene situacije.

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS