Objavljeno: 11. 4. 2022. u 13:45
Administrator

Glagoljica je pismo namijenjeno bilježenju slavenskih glasova i poluglasova koji nisu postojali u grčkom i latinskom jeziku pa ni u njihovim pismima: alfabetu i abecedi. Glagoljici je imanentno što promiče slavenski identitet. Ona poštuje slavensku posebnost i pomiruje s njom poslanje da bude u službi pokrštenja slavenskih naroda – zato je prvo slovo glagoljice znak križa. Glagoljica je stvorena da oni kojima je namijenjena postanu kršćani, ali da ostanu Slaveni, da se ne asimiliraju ni pod Franke ni pod Romeje. Težnja stvaranja jedinstva u različitosti do danas ostaje ideal europejstva, a okosnica je i pri definiranju hrvatskoga identiteta i određenju hrvatskoga jezika kao nadkrajevne osobitosti Hrvata, koja objedinjuje čakavsko, kajkavsko i štokavsko narječje, dijalekte i mjesne govore iz kojih izrasta.

Glagoljica je prvo pismo kojim su Hrvati bilježili svoj materinski jezik. Počeli su se njome služiti prije 1160 godina. Nemamo preživjele spomenike na prvoj, trokutastoj glagoljici, iz IX. i X. stoljeća. Druga, obla glagoljica sveslavensko je pismo od X. do XII. stoljeća i ima 43 slova. U trećoj, uglatoj glagoljici, koja je prepoznatljivo pismo hrvatskoga naroda od kraja XII. stoljeća, rabe se 32 slova. Poredak glagoljskih slova zadan je i svako od njih ima svoje ime i brojevnu vrijednost, od 1 do 5000. Prvih devet slova ustaljenoga redoslijeda tvori pangramsku rečenicu i smislenu poruku: „az, buki, vjedi, glagolju, dobrje, jest, živjeti, dzjelo, zemlji“ – Ja, pismo znajući, govorim: dobro je živjeti revno na zemlji“.

Glagoljicom, koju Juraj iz Slavonije, profesor na Sorbonnei, naziva alphabetum chrawaticum, zapisivali su se tekstovi hrvatske redakcije starocrkvenoslavenskoga jezika, tekstovi na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku i tekstovi temeljeni na govorima hrvatskoga jezika: bogoslužni, pravni, književni, teološki, medicinski, krajevni... Glagoljicom su tiskani misali po zakonu rimskoga dvora od 1483. do 1905. „Ona je ne samo prosvietna i duhovna stečevina prvoga reda, nego glagolica ima nam bit mila, jer je ona jezik naših djedova, utvrđen u knjizi, koja mu ne da više izumriet. Glagolica miti jedan s drugim deset viekova naše poviesti. Kroza nju mi se kao razgovaramo sa otcima i majkama od tisuću godina natrag. Glagolica je k tomu posebno naše starohrvatsko pismo, koje nam prenaša zvukove starinskoga našega jezika i razgara luč prosvjete u tminam neznanstva.“ (Ivo Prodan, Uspomene X. Borba za glagolicu, I. dio Poviest glagolice i nje izvori, Zadar, 1900., str. 8).

Glagoljica je osnova glagoljaštva, svojstvenoga odsječka hrvatske kulture koji je bio najistaknutiji u tropismenoj i trojezičnoj kulturi hrvatskoga srednjovjekovlja. Glagoljaštvo čine kulturna, vjerska i prosvjetna djelatnost glagoljaša: slavenska pisma, svi jezični oblici pisani njima, glagoljaško bogoslužje te književni i glazbeni izrazi nastali u tom sklopu. „Hrvatska glagoljaška književnost prolazila je sve stiske formacije bitne za tijek kulturne povijesti u latinskoj Europi, od predromanike preko romanike, gotike, humanizma, renesanse sve do baroka, i tome postoji dalekosežan paralelizam s povijesnim razvojem književnosti na latinskom jeziku, kakva je živjela na hrvatskom tlu.“ (Radoslav Katičić, u: Glagoljica i hrvatski glagolizam, Zagreb-Krk, 2004., str. 14). Glagoljaštvo je kulturno-povijesno relevantno i nacionalno bitno.

Fakultet hrvatskih studija od godine 2014. jedan je od nositelja kulturnoga dobra Umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice. Na Fakultetu hrvatskih studija glagoljica i glagoljaštvo poučavaju se i proučavaju na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom sveučilišnom studiju kroatologije kao izraz jedinstvenosti hrvatske kulture. Studenti uče o međunarodnim i hrvatskim povijesnim okolnostima prihvaćanja latinice, glagoljice i bosanice (hrvatske ćirilice), o njihovoj važnosti i ulozi u hrvatskoj kulturi, književnosti i jeziku, o njihovim grafijskim obilježjima, s posebnostima hrvatskoga crkvenoslavenskoga jezika, o važnosti glagoljice u reformaciji i u katoličkoj obnovi; razlikuju prijeslov i prijepis. Očekivana akademska postignuća tih nastojanja su: prepoznati glagoljicu kao neizbrisivu sastavnicu hrvatske kulture, naučiti slova hrvatske glagoljice i poznavati neke od najvažnijih dokumenata pisanih glagoljicom, razumjeti značenje glagoljice za razvoj hrvatskog jezika, prepoznati hrvatsku glagoljicu kao poveznicu s drugim narodima, osobito u Europi, razumjeti poseban status hrvatskoga glagoljaškoga bogoslužja u zapadnom kršćanstvu i međunarodnu važnost hrvatske glagoljice.

Na 51 panou ove izložbe, koja je dostupna i virtualno, može se vidjeti najvažnije hrvatske glagoljske spomenike na kamenu, žbuci, pergameni i knjižnom papiru. Oni su nastali na prostoru Istre, Rijeke, Kvarnera, Senja, Kosinja, Zadra, šibenskoga otočja, Dalmatinske zagore, Poljica, Brača, Humca, Župe dubrovačke, Konavala, Kozare, Novske, Požege i Pleternice; praktički na većini dijelova hrvatskoga kulturnoga prostora.

Zadivljujuće je koliko su gospođa Mirna Lipovac i naš profesor Darko Žubrinić, tajnica i predsjednik Društva prijatelja glagoljice, ovom izložbom objedinili i nova otkrili široj javnosti na način koji je zanimljiv, pristupačan i prihvatljiv ne-znanstvenicima. Bolna je činjenica da se velik dio tih spomenika nalazi negdje izvan Hrvatske, pa ih čuvaju: Vatikan, Prag, Beč, Kopenhagen, Tours, Carigrad, Oslo, Tübingen, Ljubljana, Washington, Venecija, Napulj, Moskva, Sibiu, Schwarzau, München, Petrograd, Budimpešta, Milano, Oxford, New York i Cambridge Massachusetts.

Želim svima dobro razgledanje izložbe!

Na otvaranju izložbe Čudo glagoljice na Fakultetu hrvatskih studija, 11. travnja 2022. u čitaonici fakultetske Knjižnice

dekan Ivo Džinić

 

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2022. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS