Objavljeno: 9. 12. 2021. u 23:25
Administrator

Fakultetsko vijeće Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 1. prosinca 2021. jednoglasno je donijelo zaključak o štetnosti i nužnosti odustajanja od projekta Hidroelektrane Kosinj.

Sukladno akademskom, znanstvenom i predmetnom interesu te misiji i viziji Fakulteta hrvatskih studija kao nacionalne i identitetske ustanove, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu ima obvezu brige i zaštite za opstanak hrvatskih stanovnika, prirode i kulture te izražava zabrinutost i neslaganje s provođenjem projekta Hidroelektrane Kosinj.

Projekt ugrožava pa čak i onemogućava opstanak ljudi u Gornjem Kosinju i Mlakvi i time zadaje demografski udarac hrvatskomu kraju koji je desetljećima zahvaćen snažnom depopulacijom. Umjesto zadržavanja svim silama svakoga stanovnika i privlačenja novih, država ih ovim projektom i postupkom praktički istjeruje. Kosinj je u Europi na glasu kao mjesto u kojem su se vjerojatno tiskale prve knjige još u XV. stoljeću, a godine 1880. Gornji Kosinj imao je 2176 stanovnika. Kraju posebne arheološke, povijesne i kroatologijske vrijednosti prijeti nestanak i prisilno preseljavanje. Provedbom projekta zatiru se drevne hrvatske naseobine i groblja, stanovništvo zauvijek raseljava, a prirodni i kulturni krajolik potapa.

Čini se da su energetska učinkovitost projekta te financijski i gospodarski dobitci upitni po više znanstvenih osnova. Primjenom alternativnih suvremenih i učinkovitijih rješenja proizvodnje električne energije nisu potrebna prisilna iseljavaju stanovništva, potapanja okoliša i potpuno nehumana i necivilizacijska prekapanja grobova kosinjskih (hrvatskih) predaka.

Projekt je planiran na prirodno posebno vrijednom području koje se djelomično preklapa s ekološkom mrežom NATURA 2000 i negativno će utjecati na preostalo stanovništvo Kosinjske doline i okolnih užih i širih područja. Provedba projekta uvjetovala bi pogoršanje mikroklimatskih obilježja i stanovništvu bi okolnih mjesta donijela više magle i niže temperature, što potvrđuju iskustva s postojećom akumulacijom Kruščica.

Predviđenim projektom moguće je dovođenje u opasnost prostora i stanovnika bliže i dalje okolice zbog nepredvidivih zakonitosti podzemnih voda na krškom terenu, na kojem su se gradnje hidroelektrana pokazale neisplativim i štetnim ulaganjem.

Potapanjem Gornjega Kosinja i Mlakve moguće je logično pretpostaviti sljedeće. Stanovništvo će morati napustiti svoja ognjišta prisilno, a to predstavlja poseban oblik nehumanoga preseljavanja. Uništit će se vrijedno povijesno, arheološko i kulturno nasljeđe i time negirati hrvatski nacionalni identitet. Posebno bogat lički kraj s dugom poviješću zauvijek bi nestao pod vodom i time bi se izvršio udar na povijesno naslijeđe. Zauvijek bi pod vodom nestalo sedamnaest vrijednih arheoloških nalazišta i time izbrisala povijest vrijednih ljudi i njihovih predaka. Zauvijek bi pod vodom nestale i tri sakralne građevine: župna crkva sv. Antuna Padovanskoga u Gornjem Kosinju iz 1692., kapelica sv. Ane u Šušnjevu i pravoslavni hram svete Neđelje u Mlakvi.

Zaključak Fakultetskoga vijeća od 1. prosinca 2021.

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2022. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS