Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

logo

Facebook stranica FHS-a
YouTube kanal FHS-a
LinkedIn stranica FHS-a
Molimo studente, nastavnike i zaposlenike koji su pozitivni na COVID-19, imaju simptome ili su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim da se jave na kvaliteta@fhs.hr
Teorija književnosti
Šifra: 201857
ECTS: 3.0
Nositelji: izv. prof. dr. sc. Davor Piskač
Izvođači: Josip Periša, mag. educ. philol. croat. - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 15
Seminar 15
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Uvod u osnove teorije književnosti

1. Uvodni sat i obrazlaganje silaba
2 Znanost o književnosti
3 Teorija književnosti kroz povijest
4 Povijest književne teorije
5 Poetika
6 Versifikacija
7 Naratologija
8 Semiotika
9 Nova kritika
10 Arhetipska kritika
11 Psihoanalitička kritika
12 Lacan i psihoanalitička kritika
13 Strukturalizam
14 Teorija sustava
15 Završno predavanje i priprema za ispit



Obveze studenata
1. Pohađati nastavu, najmanje 12 predavanja - uvjet za potpis
2. Napisati esej i poslati ga do 1. svibnja - uvjet za potpis
3. Pristupiti usmenoj provjeri znanja (obrana eseja)

UVJETI ZA POTPIS!!!
Biti na 12 predavanja i
Predati esej do 1. svibnja!


Ocjenjivanje i bodovi
Studenti trebaju prikupljati bodove iz sljedećih stavki:
Pohađanje nastave, 20 bodova
Esej, najviše 40 bodova
Usmena provjera znanja (obrana eseja) najviše 40 bodova

Zaključna ocjena se dobije kada se zbroje svi dobiveni bodovi.

0 do 50 = nedovoljan (1)
51 do 70 = dovoljan (2)
71 do 80 = dobar (3)
81 do 94 = vrlo dobar (4)
95 do 100 = izvrstan (5)

ESEJ MORA BITI POSLAN na adresu kroatologija@gmail.com najkasnije 1, svibnja u 20 sati.
za svaki dan kašnjenja, esej gubi 10% vrijednosti.

Teme za pisanje eseja:

Marksistička kritika
Postkolonijalna kritika
Fenomenologija i hermeneutika
Ruski formalizam
Semiotika (strukturalizam)
Poststrukturalizam i dekonstrukcija
Novi historicizam
Teorija recepcije
Feministička teorija
Žanrovska kritika
Autobiografska teorija

Navedene teme eseja su načelne te se mogu modificirati uz suglasnost nastavnika.

Svaki esej treba imati najmanje 3.000 riječi

Svaki esej se boduje bodovima od 1 do 40. Iz svakoga područja esej može dobiti najviše bodova koliko je naznačeno.

- Pismenost (najviše 5 pogrešaka)= 5 bodova
- Uporaba  jezika na akademskoj razini i APA sustav  = 5 bodova
- Strukturiranje i kompozicija (hipoteza, dokaz, zaključak) = 5 bodova
- Uporaba stručne literature (najmanje 3 različita naslova)= 5 bodova
- Pokazivanje znanja na temelju uporabljene literature = 5 bodova
- Dokazivanje hipoteze na jednom ili više djela  iz književnosti = 10 bodova
- Dokazivanje svake hipoteze iz književnosti mora biti oprimjereno citatima = 5 bodova


Usmena provjera znanja, bodovanje. Iz svake se stavke može dobiti najviše bodova kako je naznačeno.

- Razumijevanje i jasno obrazlaganje teme eseja ..... 5 bodova
- Razumijevanje i jasno obrazlaganje hipoteze .... 5 bodova
- Mogućnost obrazlaganja postavki iz literature iz koje je napisan esej .... 5 bodova
- Poznavanje literature i izvan konteksta napisanoga eseja .... 5 bodova
- Detaljno poznavanje literature .... 10 bodova
- Sposobnost oprimjerivanja teorije primjerima iz književnosti .... 10 bodova




Esej se šalj na e mail: kroatologija@gmail.com

Obvezna literatura:
Biti, Vladimir (2000). Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Zagreb: Matica hrvatska. (Natuknice: autobiografija, autoreferencijalnost, biografija,  čitanje, ekonstrukcija, događaj, empirijska znanost o književnosti, estetika, eministička kritika, formalizam, funkcija (estetska), hermeneutika, historizam, kritička teorija, marksistička kritika, nova kritika, poststrukturalizam, praška škola, psihoanalitička kritika, semiotika, strukturalizam, znanost o književnosti.)
Eagleton, Terry (1987). Književna teorija. Zagreb: SNL.
Beker, Miroslav (1999). Suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.
Škreb, Zdenko; Stamać, Ante (1998). Uvod u književnost. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
Lešić, Zdenko (2005.) Teorija knjiţevnosti, Sarajevo
Culler, Jonathan (2001) Književna teorija - vrlo kratak uvod. Zagreb: AGM,
Grdešić, Maša (2015) Uvod u naratologiju. Zagreb: Leykam International


Dopunska literatura:
Auerbach, Eric (1979).  Mimesis: Prikazivanje stvarnosti u zapadnoj književnosti. Beograd: Nolit
Beker, Miroslav ur. (1979). Povijest književnih teorija. Zagreb: SNL.
Beker, Miroslav (1991). Semiotika književnosti. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti. 
Beker, Miroslav (1999). Suvremene književne teorije. Zagreb: MH.
Jakobson, Roman (1976) Ogledi iz poetike. Beograd: Prosveta.
Klarer, Mario (2004). An introduction to literary studies. London: Routledge. 
Kubinova, Marie (1992). Interpretacija književne umjetnine kao sukob semiotičkih sistema. Umjetnost riječi, 36 (3). 
Lasić, Stanko (1975). Problemi narativne strukture. Zagreb: Liber.
Lotman, Jurij (1976). Struktura umetničkog teksta. Beograd: Nolit.
Bruckner, Pascal (2001.) Neprestana ushićenost: esej o prisilnoj sreći, Zagreb: DHK.
Milanja, Cvjetko ur. (2000.) Autor, pripovjedač, lik Osijek: Svjetla grada.
Weinrich, Harald (2007.), Leta: Umjetnost i kritika zaborava. Zagreb: Algoritam.
Mukarovskyy, Jan (1999). Književne strukture norme i vrijednosti. Zagreb: MH.
Pavličić, Pavao (1983). Književna genologija. Zagreb: Liber.
Solar, Milivoj (2005). Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga.
Solar, Milivoj (2011). Književni leksikon. Zagreb: Matica hrvatska.
Zima, Luka (1988). Figure u našem narodnom pjesništvu. Zagreb: Globus
Literatura:
1. semestar
KRO-dipl (17275): Izborni kolegiji - Redovni studij - Kroatologija
KRO-dipl (4425): Izborni kolegiji 2 - Redovni smjer - Znanstveni

2. semestar
KRO-dipl (17275): Izborni kolegiji - Redovni studij - Kroatologija
KRO-dipl (4425): Izborni kolegiji 2 - Redovni smjer - Znanstveni

3. semestar
KRO-dipl (17275): Izborni kolegiji - Redovni studij - Kroatologija
KRO-dipl (13096): Izborni kolegiji 2 - Redovni smjer - Nastavnički
KRO-dipl (4425): Izborni kolegiji 2 - Redovni smjer - Znanstveni

4. semestar
KRO-dipl (17275): Izborni kolegiji - Redovni studij - Kroatologija
KRO-dipl (13096): Izborni kolegiji 2 - Redovni smjer - Nastavnički
KRO-dipl (4425): Izborni kolegiji 2 - Redovni smjer - Znanstveni
Termini konzultacija:
  • izv. prof. dr. sc. Davor Piskač:

    srijeda od 13 do 14:15

    Lokacija:
Obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2022. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS