Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


21/01/2025

Obrana doktorskoga rada asistenta Jure Trutanića

U petak, 17. siječnja 2025., u dvorani Varaždin Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu održana je javna obrana doktorskoga rada magistra Jure Trutanića, asistenta na Odsjeku za povijest našega fakulteta. Disertacija pod naslovom “Mikrohistorija odnosa Katoličke crkve i jugoslavenskih komunističkih vlasti: model biskupa Andra Štambuka” izrađena je pod mentorstvom akademika Stjepana Ćosića. Doktorand je uvodno uspostavio dva modela sudjelovanja katoličkih svećenika u tijelima jugoslavenske komunističke vlasti. Koristeći opsežno i raznovrsno arhivsko gradivo u disertaciji je podrobnom argumentacijom i fluidnim narativnim stilom obradio model biskupa Andra Štambuka. On je tijekom Drugoga svjetskog rata kao dijecezanski svećenik Hvarske biskupije boravio u partizanskom zbjegu u Egiptu i participirao u Narodnooslobodilačkom pokretu, a nakon rata se po povratku u Dalmaciju našao na udaru pravosudnoga sustava. U istraživanju je primijenjen mikrohistorijski metodološki pristup, pa se svećenika promatra kao pojedinca na kojega istovremeno djeluju dva snažna, a oprečna normativna sustava.

Tročlano povjerenstvo u sastavu prof. dr. sc. Marko Trogrlić s Filozofskoga fakulteta u Splitu, izv. prof. dr. sc. Mateo Bratanić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru i doc. dr. sc. Vladimir Šumanović s Fakulteta hrvatskih studija ustanovilo je da je primjenom mikrohistorijskoga pristupa metodološki osvježeno istraživanje hrvatske političke i crkvene povijesti 20. stoljeća, te da je disertacija izvorni znanstveni prinos historiografiji odnosa Katoličke crkve i jugoslavenskih komunističkih vlasti. Ujedno je nastao biografski portret nedovoljno poznatoga biskupa, čime je dan doprinos zavičajnoj povijesti, te proširena historiografska panorama Hvarske biskupije.

Disertacija je uspješno obranjena pred brojnom publikom, a Povjerenstvo je ocijenilo najvišom ocjenom "summa cum laude".

 

 

 

 

Popis obavijesti