HrvatskihrEnglishen
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


01/11/2024

Održan dvodnevni međunarodni stručno-znanstveni simpozij o kulturi sjećanja na Bleiburšku tragediju i Križni put

U organizaciji Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske matice iseljenika i Počasnog bleiburškog voda, u prostorijama Hrvatske matice iseljenika održan je dvodnevni međunarodni stručno-znanstveni simpozij „Kultura sjećanja na ratne i poratne žrtve Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda“. Simpozij, koji je održan 29. i 30. listopada 2024. organiziran je pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i supokroviteljstvom Biskupske konferencije i Ministarstva branitelja, okupio je stručnjake iz više zemalja, uključujući i niz uglednih izlagača s Fakulteta hrvatskih studija koji su svojim izlaganjima dali poseban doprinos raspravi o važnosti očuvanja sjećanja na ove tragične povijesne događaje. Zamjenik predsjednika Počasnog bleiburškog voda i predsjednik organizacijskog odbora Milan Kovač pozdravio je sve prisutne, osobito Rajka Ećimovića, koji je preživio Bleiburg i Križni put, te poručio da se nada da će uspjeti otkriti sve jame i dostojno pokopati žrtve Bleiburške tragedije i Križnog puta. Izv. prof. Vlatka Vukelić s Fakulteta hrvatskih studija istaknula je da su za kulturu sjećanja odgovorni svi kao društvo te je sudionicima poželjela plodonosan rad. Zastupnik Hrvatskoga sabora Ante Deur prenio je pozdrave predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića. Rekao je da je Bleiburg bio generacijsko breme i tiha bol hrvatskoga naroda. Glasnogovornik HBK-a Zvonimir Ancić rekao je da Simpozij želi govoriti o kulturi sjećanja dodavši da je sjećanje ili spomen i u temelju kršćanske vjere jer se, slaveći euharistiju, katolici svakodnevno spominju Kristove muke, smrti i uskrsnuća. U ime predsjednika Hrvatske Vlade, nazočne je pozdravio državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas. Kazao je da su desetljećima relativizirani Bleiburška tragedija i križni putevi Hrvata. Čestitao je sudionicima na svemu što rade te istaknuo da će imati potporu kao i do sada. Predsjednik znanstveno-stručnog odbora akademik Stjepan Ćosić otvorio je Simpozij rekavši da hrvatsku povijest treba uvijek prihvaćati s njezinim dobrim i lošim stranama.

Prvog dana znanstveno-stručnog simpozija izlaganja su imali: dr. sc. Robin Harris, doc. dr. sc. Wollfy Krašić, dr. sc. Ivan Tepeš, mr. sc. Igor Omerza, Bože Vukušić, mr. sc. Ivan Kozlica, dr. sc. Amir Obhođaš/Ivona Paltrinieri/Ana Mikulka, dr. sc. Mitja Ferenc, dr. sc. Srđan Cvetković i dr. sc. Bojan Dimitrijević.

Osim organizacijske uloge, Fakultet hrvatskih studija imao je i značajnu ulogu u samom sadržajnom doprinosu simpoziju, gdje su njegovi izlagači obradili nekoliko ključnih tema.

Doc. dr. sc. Wollfy Krašić istaknuo je važnost obilježavanja Bleiburga u hrvatskim iseljeničkim zajednicama i doprinosu emigrantskih organizacija u očuvanju sjećanja na ove događaje.

Doc. dr. sc. Vladimir Šumanović, pročelnik Odsjeka za povijest, svojim je izlaganjem istaknuo kako pitanje žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja još uvijek opterećuje suvremeno društvo. Šumanović je govorio o nužnosti demokratskog pristupa u suočavanju s prošlošću, posebno u priznavanju svake žrtve kao načinu za postizanje društvenog razumijevanja i pomirenja. 

Drugi dan simpozija izlaganja su imali: vlč. Ante Kutleša, vlč. dr. sc. Tomislav Markić, dr. sc. Zlatko Hasanbegović, izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić, vlč. dr. sc. Ivica Žižak, dr. sc. Mario Jareb, dr. sc. Marko Vukičević, doc. dr. sc. Vladimir Šumanović, doc. dr. sc. Vlatko Smiljanić i doc. dr. sc. Danijel Jurković.

Izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić, predstojnica Znanstvenog zavoda Fakulteta hrvatskih studija, analizirala je razliku između pojmova „kultura pamćenja“ i „kultura sjećanja“ u hrvatskom društvenom kontekstu, objašnjavajući kako, unatoč sličnostima, ti termini nose različita značenja. Vukelić je naglasila da kultura pamćenja, kao formalna razina sjećanja, često ne odražava stvarnu istinu i osjećaje koje kultura sjećanja podrazumijeva.

Doc. dr. sc. Vlatko Smiljanić održao je izlaganje na temu obilježavanja Bleiburške tragedije u Austriji, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, a doc. dr. sc. Danijel Jurković govorio je o obilježavanju Bleiburške tragedije od 1990. godine do danas u Republici Hrvatskoj.

Svi izlagači istaknuli su potrebu za nastavkom istraživanja povijesnih činjenica o Bleiburškoj tragediji i Križnom putu. Simpozij je završen porukom o važnosti očuvanja sjećanja kao temelja za razumijevanje povijesti i sprječavanja ponavljanja sličnih tragedija.

 

 

 

Popis obavijesti