Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


09/12/2021

Fakultetsko vijeće o projektu Hidroelektrane Kosinj

Fakultetsko vijeće Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 1. prosinca 2021. jednoglasno je donijelo zaključak o štetnosti i nužnosti odustajanja od projekta Hidroelektrane Kosinj.

Sukladno akademskom, znanstvenom i predmetnom interesu te misiji i viziji Fakulteta hrvatskih studija kao nacionalne i identitetske ustanove, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu ima obvezu brige i zaštite za opstanak hrvatskih stanovnika, prirode i kulture te izražava zabrinutost i neslaganje s provođenjem projekta Hidroelektrane Kosinj.

Projekt ugrožava pa čak i onemogućava opstanak ljudi u Gornjem Kosinju i Mlakvi i time zadaje demografski udarac hrvatskomu kraju koji je desetljećima zahvaćen snažnom depopulacijom. Umjesto zadržavanja svim silama svakoga stanovnika i privlačenja novih, država ih ovim projektom i postupkom praktički istjeruje. Kosinj je u Europi na glasu kao mjesto u kojem su se vjerojatno tiskale prve knjige još u XV. stoljeću, a godine 1880. Gornji Kosinj imao je 2176 stanovnika. Kraju posebne arheološke, povijesne i kroatologijske vrijednosti prijeti nestanak i prisilno preseljavanje. Provedbom projekta zatiru se drevne hrvatske naseobine i groblja, stanovništvo zauvijek raseljava, a prirodni i kulturni krajolik potapa.

Čini se da su energetska učinkovitost projekta te financijski i gospodarski dobitci upitni po više znanstvenih osnova. Primjenom alternativnih suvremenih i učinkovitijih rješenja proizvodnje električne energije nisu potrebna prisilna iseljavaju stanovništva, potapanja okoliša i potpuno nehumana i necivilizacijska prekapanja grobova kosinjskih (hrvatskih) predaka.

Projekt je planiran na prirodno posebno vrijednom području koje se djelomično preklapa s ekološkom mrežom NATURA 2000 i negativno će utjecati na preostalo stanovništvo Kosinjske doline i okolnih užih i širih područja. Provedba projekta uvjetovala bi pogoršanje mikroklimatskih obilježja i stanovništvu bi okolnih mjesta donijela više magle i niže temperature, što potvrđuju iskustva s postojećom akumulacijom Kruščica.

Predviđenim projektom moguće je dovođenje u opasnost prostora i stanovnika bliže i dalje okolice zbog nepredvidivih zakonitosti podzemnih voda na krškom terenu, na kojem su se gradnje hidroelektrana pokazale neisplativim i štetnim ulaganjem.

Potapanjem Gornjega Kosinja i Mlakve moguće je logično pretpostaviti sljedeće. Stanovništvo će morati napustiti svoja ognjišta prisilno, a to predstavlja poseban oblik nehumanoga preseljavanja. Uništit će se vrijedno povijesno, arheološko i kulturno nasljeđe i time negirati hrvatski nacionalni identitet. Posebno bogat lički kraj s dugom poviješću zauvijek bi nestao pod vodom i time bi se izvršio udar na povijesno naslijeđe. Zauvijek bi pod vodom nestalo sedamnaest vrijednih arheoloških nalazišta i time izbrisala povijest vrijednih ljudi i njihovih predaka. Zauvijek bi pod vodom nestale i tri sakralne građevine: župna crkva sv. Antuna Padovanskoga u Gornjem Kosinju iz 1692., kapelica sv. Ane u Šušnjevu i pravoslavni hram svete Neđelje u Mlakvi.

Zaključak Fakultetskoga vijeća od 1. prosinca 2021.

Popis obavijesti