U organizaciji Odsjeka za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 29. listopada 2018., prigodom stogodišnjice odluke Hrvatskoga sabora kada su raskinute sve državnopravne veze Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s Kraljevinom Ugarskom i Carevinom Austrijom održan je znanstveni skup 1918. – 2018.: povijesni prijepori i Hrvatska danas. Cilj je toga skupa bio prikazati način, okolnosti i prve neposredne posljedice ulaska hrvatskih zemalja 1918. u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, ali i predstaviti nove istraživačke spoznaje, potražiti nove interpretacije ili postaviti nova pitanja za diskusiju. Nakana je rasvijetliti povijesne događaje koji još nisu imali biti prilikom historiografske obrade i objasniti njihov utjecaj na hrvatsko društvo danas. Ova važna obljetnica odrednica je mnogih događaja burnog 20. stoljeća te je stoga važno odrediti se prema njoj sa stajališta struke. Organizacijski odbor skupa činili su abecednim redom: Mijo Beljo, mag. educ. hist., prof. dr. sc. Stjepan Ćosić, doc. dr. sc. Eva Katarina Glazer, doc. dr. sc. Stipica Grgić, Vlatko Smiljanić, univ. bacc. hist., Vladimir Šumanović, mag. hist. te doc. dr. sc. Vlatka Vukelić.

Na skupu je sudjelovalo ukupno šesnaest izlagača s raznim temama iz domovinske povijesti zadanoga razdoblja. Oni dolaze sa Hrvatskih studija, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zavoda HAZU Bjelovar, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera Osijek te Fakulteta filozofije i religijskih znanosti. Na samome početku skup je prigodno pozdravio te poželio puno sreće u radu pročelnik Hrvatskih studija izv. prof. dr. sc. Mario Grčević. Skupu se obratila i doc. dr. sc. Vlatka Vukelić, predsjednice Organizacijskoga odbora skupa i predstojnica Odsjeka za povijest. Uz prigodne riječi, dobrodošlicu sudionicima i gostima, doc. Vukelić je istaknuta važnost skupa:

„Uvažavajući znanstveni rad svih prisutnih pozvali smo vas kao sudionike na ovom znanstvenom skupu koji bilježi spomen 1918. godine koja uključuje brojne interdisciplinarne aspekte istraživanja. Zamisao skupa je da izlaganjima tematizira široki raspon problema, od završetka Velikoga rata, sloma Austro-Ugarske Monarhije te kompleksnih okolnosti i neposrednih posljedica stupanja hrvatskih zemalja u Kraljevstvo SHS, do društvenih, kulturnih, gospodarskih i političkih refleksija koje je taj prijelomni događaj imao u neposrednome i kasnijem razdoblju suvremene hrvatske povijesti. U tome smislu, na ovome skupu svi očekujemo izlaganje novih historiografskih spoznaja i interpretacija te otvaranje rasprave o poznatim i nepoznatim problemima povezanima s događajima iz 1918. godine.“

Program je bio podijeljen u tri sesije. Uvodno je predavanje Hrvati između trijalizma i jugoslavinizma održao prof. dr. sc. Željko Holjevac. Tema mr. sc. Miroslava Kote bila je Planovi i prijedlozi austro-ugarskih političkih i vojnih vrhova za reformu Monarhije krajem Prvoga svjetskog rata. Dr. sc. Željko Karaula predstavio je Represiju austrijskih vlasti nad veleizdajnicima u Dubrovniku tijekom Prvoga svjetskog rata. Nakon toga je dr. sc. Marko Vukičević govorio o Odrazu političkih okolnosti na kulturni život u Zagrebu tijekom posljednje ratne godine pa je Leo Marić, univ. bacc. phil et hist., predstavio Jugoslavenski integralni nacionalizam i crkveno-državne odnose u prvoj Jugoslaviji. Poslije rasprave i kratke stanke doc. dr. sc. Stipica Grgić izlagao je o Kratkoj povijesti ženskoga nogometa u hrvatskom međuraću (1937. – 1939.). Doc. dr. sc. Vlatka Vukelić i Vlatko Smiljanić, univ. bacc. hist. predstavili su istraživanje o Stanici za savjetovanje pri izboru zvanja između tri državno-pravne preobrazbe Hrvatske (1939. – 1941. – 1945.), a doc. dr. sc. Krešimir Bušić Bačke Hrvate i Državu SHS te kontroverze oko ujedinjenja u prvu jugoslavensku zajednicu. O Hrvatskoj i godini 1918. u australskom tisku izlagala je doc. dr. sc. Eva Katarina Glazer. Zatim je, nakon rasprave i ručka, dr. sc. Domagoj Novosel predstavio Odjeke i refleksije na zbivanjima 1918. godine u selima zagrebačkoga prigorja, Domagoj Đerek, mag. hist., Dezerterstvo i zeleni kadar u Hrvatskoj poslije Prvoga svjetskog rata i nemira krajem 1918. godine, Petra Babić, mag. hist., Nacionalne teme u umjetnosti u razdoblju Kraljevine SHS/Kraljevine Jugoslavije na primjeru Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Petar Bilobrk, mag. rel. približio je Katolicizam u novonastalim političkim prilikama po završetku Prvoga svjetskog rata, a Vladimir Šumanović, mag. hist. govorio je o Kraljevini Jugoslaviji u tekstovima Josipa Broza Tita. Na kraju, Ružica Bešlić Grbešić, prof. kro. i soc, dipl. bibl. te Iva Ćalić, mag. hist., dipl. bibl. analizirale su i predstavile Hrvatski tisak od 1918. do 1941., ideološke prijepore i cenzure.

Uz završnu raspravu i zaključak skupa mag. Beljo je zahvalio svima na sudjelovanju te pozvao sudionike za skoru predaju napisanoga rada na temu koju su izlagali. Pristigli znanstveni članci nakon skupa bit će u primjerenom roku objavljeni u posebnom zborniku radova u nakladi Hrvatskih studija.

Vlatko Smiljanić, univ. bacc. hist.

Galerija fotografija: