Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Odsjek

O nama

Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.


10/02/2022

In memoriam Nina Aleksandrov-Pogačnik (1943.-2022.)

U Zagrebu je 3. veljače 2022. preminula profesorica Nina Aleksandrov Pogačnik, koja je dio svoga radnoga vijeka provela na Fakultetu hrvatskih studija (tada Hrvatski studiji). Profesorica Aleksandrov-Pogačnik rođena je u Zagrebu 1943., gdje je završila studij jugoslavistike i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu i doktorirala disertacijom o književnom povjesničaru Branku Vodniku. Radila je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, na Pedagoškom fakultetu u Osijeku i Pedagoškom fakultetu u Mariboru, te kao docentica na Hrvatskim studijima, na kojima je predavala kolegije iz suvremene hrvatske književnosti sve do umirovljenja 2009. godine. No i nakon umirovljenja profesorica Aleksandrov-Pogačnik ostala je povezana s Fakultetom hrvatskih studija, i to ponajviše suradnjom na projektu Hrvatski književni povjesničari kojemu je Fakultet hrvatskih studija suorganizator. U okviru toga projekta Nina Aleksandrov-Pogačnik pridonijela je svojim redovitim sudjelovanjem na simpozijima i konferencijama, baveći se upućeno i sveobuhvatno epistemologijom književne povijesti, pišući vrijedne priloge i tumačeći pouzdano i s velikim znanstvenim žarom književnopovijesne opuse Branka Vodnika, Alberta Halera, Ivana Milčetića, Vatroslava Jagića, Dragutina Prohaske, Šime Ljubića, Ivana Kukuljevića Sakcinskoga, Ive Frangeša, Antuna Barca, Đure Šurmina, Milorada Medinija, Ljubomira Marakovića, Slavka Ježića. Uvidi profesorice Aleksandrov-Pogačnik, u kojima se ogledala profinjena znanstvena znatiželja, kolegijalna obazrivost i studiozna disciplina, ostaju trajna vrijednost u hrvatskoj književnoj znanosti.

 

Popis obavijesti