Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Odsjek

O nama

Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.


05/11/2018

Znanstveno - stručni skup „Biblioterapija u nastavi književnosti“, 9. i 10. studenoga 2018.

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu organiziraju Znanstveno - stručni skup

„Biblioterapija u nastavi književnosti“

 

Skup će se održati 9. i 10. studenoga 2018. u knjižnici Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Organizatori skupa su Odsjek za kroatologiju i Odsjek za edukacijske znanosti i naobrazbu nastavnika.

Tema Skupa motivirana je nedavnim istraživanjima i vrlo zanimljivim rezultatima istraživanja koja su provedena u sklopu projekta popularizacije znanosti „Biblioterapijske kompetencije u nastavi književnosti“.

 

Predavači i predavanja na Skupu su (redom izlaganja na Skupu):

 

Nina Lekić, mag. educ. croat.

Sveučilište u Zagrebu – Hrvatski studiji

Biblioterapijske kompetencije u nastavi književnosti

 

prof. dr. sc. Estela Banov, Tatjana Rogina

Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci – Odsjek za kroatistiku

Interes za biblioterapiju kod studenata nastavničkog smjera diplomskih studija
na Odsjeku za kroatistiku u Rijeci

 

prof. dr. sc. Karol Visinko

Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci – Odsjek za kroatistiku

Poslovično blago u biblioterapiji

 

Ivan Miškulin, Filip Kušter, Roberta Špoljarić

Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci – Odsjek za kroatistiku

Nije teško ustima bubnjati, Gdje je kome mjesto i tko je kakav (recitali)

 

doc. dr. sc. Vjekoslava Jurdana, doc. dr. sc. Sandra Kadum, Barbara Grgec

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti

Učenička recepcija na primjeru djela „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ u suvremenom kontekstu

 

mr. sc. Ivana Bašić, prof.

Balans centar za logopedagogiju i biblioterapiju

Komunikacijsko značenje metafore putovanja u nastavi književnosti

 

dr. sc. Ljiljana Sabljak

Knjižnica grada Zagreba

Uloga emocija u procesu interpretacije književnog djela vođenim čitanjem

 

Dunja Jurić Vukelić, mag. psych.

Sveučilište u Zagrebu – Hrvatski studiji

Psihologija čitanja: kako motivirati male čitače?

 

Valentina Mašić, mag. rehab. educ.

Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet

Gregor Samsa u ulozi osobe s invaliditetom

 

Dragica Dujmović Markusi, prof.

Gimnazija Lucijana Vranjina

Čitatelj književnoga teksta između emocija i „istine“: interpretacija bajke Ivane Brlić-Mažuranić Kako je Potjeh tražio istinu u srednjoj školi (gimnazijski program)

 

Suzana Ruško, prof.

Osnovna škola Šestine

Biblioterapijsko vođeno čitanje

 

mr. sc. Jasna Košćak, prof.

XVI. gimnazija

Gundulićeve Suze sina razmetnoga u suvremenom čitanju

 

doc. dr. sc. Vjekoslava Jurdana, doc. dr. sc. Sandra Kadum, Daniela Lovreković

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti

Zastupljenost lektirnih naslova u školskoj knjižnici kao kriterij odabira učitelja za obvezan popis lektire

 

Milena Ajduković

Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Novi Zagreb

Razgovarati o knjigama? O, da!

Iskustvo Čitateljskog kluba Knjižnice Novi Zagreb

 

Iva Klak Mršić, Keti Krpan, Jelena Pisačić

Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Jelkovec, Knjižnica Selčina, Knjižnica Dubec

Uloga biblioterapije u narodnoj knjižnici

 

Iva Ćalić, mag. edu. hist., dipl. bibl.

Ružica Grbešić, mag. edu. croat., mag. edu. soc., dipl. bibl.

Sveučilište u Zagrebu – Hrvatski studiji

Biblioterapijsko čitanje bajki Hansa Christiana Andersena u Dječjem vrtiću „Šegert Hlapić“

 

doc. dr. sc. Davor Piskač

Sveučilište u Zagrebu – Hrvatski studiji

Razlika između biblioterapije i literarne biblioterapije

 

Na kraju će se skupa održati i prezentacija priručnika za nastavnike Rone Bušljeta i Davora Piskača  Literarna biblioterapija u nastavi književnosti te će se najaviti skoro izdavanje knjige (udžbenika) iz literarne biblioterapije Davora Piskača naslova O književnosti i životu. Primjena načela literarne biblioterapije u čitateljskoj praksi.

 

 

Popis obavijesti