Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
U čitaonici Knjižnice Fakulteta hrvatskih studija (Borongajska cesta 83c/1) u ponedjeljak 24. siječnja 2022. u 11 sati otvara se izložba Skulptura antičke Salone iz fundusa Gliptoteke HAZU.
Izložba prikazuje antičku Salonu, glavni grad rimske provincije Dalmacije, koja je najistaknutiji hrvatski arheološki lokalitet s višestoljetnim kontinuitetom života grada. Salona je prikazana kroz povijesni razvoj otkriven tijekom arheoloških istraživanja, kojima su iznesene na svjetlo dana pojedine urbanističke cjeline i monumentalne građevine s naglaskom na kiparsku baštinu iz fundusa Gliptoteke HAZU.
Iz Zbirke sadrenih odljeva antičkih spomenika Gliptoteke HAZU upravo je skulptura Salone najbrojnija, obuhvaća javnu i sepulkralnu plastiku te bogatu arhivsku dokumentaciju. Važnost Salone predočena je interdisciplinarno kroz arhivsku, fotografsku i video-dokumentaciju, popraćeno tlocrtima, zračnim snimkama te 3D-modelima. Prikazani su povijest skupljanja salonitanskih spomenika u privatnim zbirkama, prvi istraživači toga antičkoga velegrada, poznate gradske cjeline te najznamenitije građevine i pojedinačni spomenici.
Katalog izložbe može se vidjeti ovdje.
Uz izložbu popratno je oblikovan virtualni prikaz te povijesni kontekst antičkoga grada kojemu izvorno pripadaju.
Autorice izložbe su nastavnice Fakulteta hrvatskih studija prof. dr. sc. Jasna Jeličić-Radonić i dr. sc. Magdalena Getaldić. Virtualnu izložbu, dostupnu ovdje, oblikovali su Trpimir Jeronim Ježić i Marko Maričević. U pripremi izložbe surađivali su studenti Fakulteta hrvatskih studija: Tena Čajić, Hrvoje Jambrović, Martina Lešković, Alen Mikec, Luka Vrdoljak i Ana Tolić.
Izložba se može razgledati do sredine ožujka. Ulazak je besplatan.