Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu i Odjel za kazalište i film, Odjel za povijest i Odjel za književnost Matice hrvatske organiziraju u srijedu, 22. svibnja 2019. u 19 sati u Maloj dvorani Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb Okrugli stol povodom 50. obljetnice smrti književnoga povjesničara hrvatske i francuske književnosti, tekstologa i priređivača kritičkih izdanja hrvatskih pisaca, kroatista, slavista i romanista, upravitelja Hrvatskoga narodnoga kazališta, sveučilišnoga profesora, prevoditelja, pisca i pjesnika Slavka Ježića (Dubrava, 1895. – Zagreb, 1969.).
Sudjeluju:
- prof. dr. sc. Stipe Botica, predsjednik Matice hrvatske
- akademik Josip Bratulić
- prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak
- prof. dr. sc. Tihomil Maštrović
- prof. dr. sc. Mirjana Polić Bobić
- akademik Mislav Ježić