Na Fakultetu hrvatskih studija u organizaciji Udruge studenata sociologije Anomija održan je 4. znanstveno stručni studentski simpozij pod nazivom: “Društveni pokreti i socijalna kontrola”. Cjelodnevni simpozij bio je podijeljen na tri sesije unutar kojih su održana brojna kvalitetna i zanimljiva izlaganja profesora i studenata te je također u sklopu simpozija održano i predstavljanje knjige dr. sc. Ivana Burića Sociologija hrvatskog društva. Procesi i strukture u suvremenom hrvatskom društvu.

U organizaciji simpozija sudjelovali su studenti sociologije FHS-a: Patrik Vragović, Morena Jerković, Dora Frajt, Karla Vuković, Ana Marija Zagode, Jan Finderle, Ivona Marita Novosel i Daniel Omar Ilić. Simpozij je kratkim uvodnim govorom službeno otvorio predsjednik Udruge Patrik Vragović, nakon čega je riječ prepuštena izlagačima.

Prvu sesiju otvorio je Roman Šimunović temom Borba protiv komodifikacije pristupa informacijama u znanosti –Sci-Hub i Reddit. U vrlo zanimljivom i primjerima opsežnom izlaganju Šimunović je prikazao kako radikalni te revolucionarni društveni pokreti mogu biti učinkoviti alati protiv komercijalizacije znanja i informacija te kako mogu zagovarati otvoreni pristup.

Sljedeće izlaganje održao je prof. dr. sc. Renato Matić temom Studentska inicijativa između represije i slobode kojom je bogato opisao čitav niz svjetskih ali i lokalnih studentskih pokreta koji su se unatoč mnogobrojnim represijama borili protiv nepravednosti pokušavajući ostvariti slobodu i pravednije društvo. Svojim izlaganjem prof. dr. sc. Matić naglasio je važnost studentskih inicijativa te je istaknuo potencijal koji one posjeduju u stvaranju društvenih promjena.

Prvu sesiju zatvorio je Matija Pudić izlaganjem Primjene teorije društvenih pokreta u proučavanju terorizma: primjer Crvene pravde. Svojim izlaganjem, Pudić je isprepleo povijest, terorizam i teoriju društvenih pokreta u kontekstu mobiliziranja resursa, političke prilike i framinga.

Drugu sesiju otvorio je Karlo Ekmečić temom Ruski “trash stream”. Svojim izlaganjem iznio je povijest digitalnog pokreta ruskog “trash streama“, njegov nastanak, trenutno stanje i najpoznatije predstavnike. Ekmečić je također istaknuo problematiku gledatelja koji donacijama financiraju i potiču nasilje, usmrćivanje, zlostavljanje i omaložavanja ljudi koji su prisutni na streamu.

Uslijedilo je izlaganje doc. dr. sc. Ivana Perkova  Pokret hrvatskih sveučilištaraca u okviru Hrvatskoga proljeća 1971. godine kojim je iznio opsežnu analizu Hrvatskog proljeća istaknuvši  motive, ciljeve te ključne aktere tog pokreta u odnosu na sustavne oblike represije koji su nametani od vlasti. Također, doc. dr. sc. Perkov izložio je ishode Hrvatskog proljeća te je naglasio njegovu povijesnu, kulturnu, političku i društvenu važnost.

Posljednje izlaganje druge sesije održao je Lucijan Mofardin u suradnji s Marijom Zelić mag. soc. na temu Digitalne tehnologije, politička participacija i društveni pokreti. Izlaganjem su definirali oblike sudjelovanja u digitalno posredovanim društvenih pokretima, mogućnosti aktivizma na društvenim mrežama te oblike represije povezane s digitalnim tehnologijama.  

Na samom kraju druge sesije imali smo čast ugostiti dr. sc. Ivana Burića koji je, uz pomoć dr. sc. Renata Matića, predstavio svoju knjigu Sociologija hrvatskog društva. Procesi i strukture u suvremenom hrvatskom društvu. Predstavljanje knjige privuklo je pozornost studenata i profesora koji su na posljetku predstavljačima postavljali vrlo zanimljiva pitanja o istraživanjima, mogućim predviđanjima autora. Profesor dr. sc. Renato Matić knjigu profesora dr. sc. Burića opisao je kao enciklopediju hrvatskog društva koja bi trebala biti obavezna literatura ne samo svim studentima sociologije, već svim studentima u Hrvatskoj.

Treću sesiju otvorio je prof. Nikola Švenda s izlaganjem pod naslovom Panem et circenses 2024, u kojem je istaknuo aktualnost socioloških teorija autora Webera i Ritzera, Goffmana, Mumforda, Frankfurtske škole, Ivana Illicha te Marxa. Nadalje iznosi problematiku masovne kulture kao ideologije uz citat L. Mumforda: „Privlačnost koju veliki supermarket ima za današnju generaciju možemo djelomice zahvaliti i tome što je on mehanička replika onog starijeg Zemaljskog Raja - Sve dok čovjek ne dođe do blagajne“.

Drugo izlaganje pod naslovom Prosvjetiteljstvo – korijen revolucionarnih pokreta u Europi predstavio nam je Petar Šarić. Odgovara na pitanje što je prosvjetiteljstvo te iznosi vezu prosvjetiteljstva i revolucija kroz prizmu Francuske revolucije, revolucije u Mađarskoj 1848. i revolucionara u Rusiji devetnaestog stoljeća.

Nadalje, Maja Oslić izložila je vrlo aktualnu temu Može li Hrvatska postati Poljska – reproduktivni status žena u Hrvatskoj. Analizira stanje reproduktivnih prava žena u Hrvatskoj i Poljskoj te iznosi kako u Hrvatskoj, iako zakon omogućuje prekid trudnoće, veliki broj ginekologa (195) koristi priziv savjesti, čime se otežava dostupnost tog prava. U Poljskoj, odluka ustavnog suda iz 2021. godine zabranila je prekid trudnoće čak i u slučaju anomalije fetusa, pod snažnim utjecajem Katoličke crkve. Društveni pokreti u obje zemlje značajno utječu na oblikovanje zakona i javnog mnijenja o reproduktivnim pravima.

Završno izlaganje sesije, ujedno i simpozija, predstavile su Lucija Ljubičić i Ana Marija Zagode- Značaj 2. feminističkog pokreta u poimanju seksualnog nasilja nad ženama. Uvodno definiraju ženu u skladu s poimanjima do 1960-tih; žena je majka, kućanica, rodilja, vlasništvo muškarca i objekt „drugoga“. Nadalje, iznose ideje i ciljeve 2. feminističkog pokreta te predstavljaju koncept djela autorica Simone de Beauvoir Drugi spol i Betty Friedan The Feminine  Mystique. Predstavljaju što sve uključuje „ženska“ borba- prosvjede, veću prisutnost u medijima, grupe podizanja svijesti te izazivanje i odbacivanje tipične „ženske“ uloge. Za kraj donose prikaz statistike u EU vezano uz kaznena djela ubojstva i teškog ubojstva žena, seksualnog uznemiravanja te učestalog tjelesnog i seksualnog nasilja u EU.

Simpozij je bio dobro posjećen te su rasprave i teme bile vrlo zanimljive, relevantne i dinamične, a organizacije je bila uspješna i kvalitetna.