Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Od 20. do 23. siječnja 2025. godine nastavnice s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Tamara Bodor i dr. sc. Monika Balija u okviru institucionalnoga projekta Fakulteta hrvatskih studija pod nazivom „Migracijski procesi između Njemačke i Hrvatske: povratak prve i druge generacije hrvatskih iseljenika u Bavarskoj?“ boravile su u Münchenu u Saveznoj Republici Njemačkoj.
Radni posjet obuhvaćao je predavanja članova projekta tematski posvećenih Hrvatima u Njemačkoj, a koja su se odvijala u okviru Akademskoga kruga pri Hrvatskoj katoličkoj župi München i Hrvatskoj kući München. Članice projekta dr. sc. Tamara Bodor i dr. sc. Monika Balija svoja su predavanja održale uživo, dok je doc. dr. sc. Wollfy Krašić, voditelj i član projekta, svoje predavanje održao online. Nakon predavanja uslijedio je dinamičan okrugli stol/rasprava na temu Hrvata u Njemačkoj i njihovoga potencijalnoga povratka u Hrvatsku.
U okviru radnoga posjeta hrvatskoj zajednici u Münchenu predstavljeni su i Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, mogućnosti studiranja na pojedinim studijima u okviru kvota za Hrvate izvan Republike Hrvatske te Zbornik radova s II. međunarodne znanstveno-stručne konferencije „Suvremeni usud gastarbajterskoga naslijeđa Hrvatske“, a provedeno je i istraživanje o namjerama povratka u Hrvatsku.
Radni posjet Münchenu obuhvatio je i sastanak s generalnim konzulom Republike Hrvatske u Münchenu Vladimirom Duvnjakom, dok je konzulica Sonja Lovrek Velkov prisustvovala i realizaciji drugih spomenutih aktivnosti u okviru projekta koji je zbog značaja i aktualnosti teme bio i medijski popraćen (emisija Globalna Hrvatska, portal Fenix Magazin…).