Republika Hrvatska nalazi se u demografskoj krizi uzrokovanoj mnoštvom ekonomskih, društvenih i inih činitelja. Izrazito nepovoljna demografska kretanja koja se primarno očituju u prirodnom padu, negativnom saldu migracija te nepovoljnoj dobnoj strukturi i prostornoj distribuciji stanovništva u mnogočemu su rezultat različitih povijesnih zbivanja, a presudno utječu na zdravstveni, mirovinski i svaki drugi javni sustav te samim time na društveno-ekonomski razvitak. S obzirom na izazove, razvidna je potreba za jasno definiranom, sveobuhvatnom i koherentnom demografskom politikom, za što je ključna aktivna uključenost svih tijela javne vlasti i akademske zajednice.

Zahvaljujući inicijativi studenata demografije i hrvatskog iseljeništva Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu okupljenih u Udruzi Populus, 2. prosinca 2024. godine održan je okrugli stol pod nazivom „Demografska politika Republike Hrvatske“. Cilj okruglog stola bio je analizirati aktualna demografska kretanja, donijeti zaključke o dosadašnjim i trenutnim nastojanjima izradbe i provedbe demografskih politika te raspraviti o mogućim rješenjima za anuliranje spomenutih trendova te osiguravanje uravnotežene dobne strukture i ravnomjernijeg prostornog rasporeda stanovništva u Republici Hrvatskoj. Na panelu su sudjelovali:

• doc. dr. sc. Stjepan Šterc, posebni savjetnik ministra demografije i useljeništva Ivana Šipića

• izv. prof. dr. sc. Sanja Klempić Bogadi, pročelnica Znanstvenog odjela za migracijska i demografska istraživanja u Institutu za istraživanje migracija
• dr. sc. Nikola Šimunić, znanstveni suradnik na Institutu za istraživanje migracija

Panelisti su imali priliku raspravljati o različitim temama, između ostalog o novim demografskim mjerama koje stupaju na snagu 1. ožujka 2025.,a čiji je cilj zaustaviti negativne demografske trendove i osigurati dugoročnu održivost populacije. S time u vezi doc. dr. sc. Stjepan Šterc istaknuo je važnost potpune isplate plaća ženama tijekom porodiljnog razdoblja, kao i zaštitu trudnica na bolovanju. Dodao je kako će ključna strateška mjera biti donošenje posebnog zakona o demografskoj obnovi Hrvatske, koji će koordinirati djelovanje svih resora bez potrebe za mijenjanjem njihovih zakona. Među prioritetima je naveo: stimuliranje rađanja, selektivnu imigraciju, zaustavljanje iseljavanja mladih te usmjeravanje mladih i obrazovanih u demografski ispražnjena područja.

Klempić Bogadi upozorila je kako svjetska demografska istraživanja o fertilitetu pokazuju ograničene učinke postojećih mjera te je istaknula važnost razvoja obiteljske i migracijske politike, čija kombinacija može dovesti do željenog populacijskog razvoja. Nastavno na temu, Šimunić je ukazao na važnost promjene društvenog stava prema životu u Hrvatskoj te nadodao kako je nužno donijeti zakon koji obvezuje lokalnu i regionalnu samoupravu na implementaciju demografskih mjera, jer bez te obveze neće doći do stvarnih promjena.

Naglašena je raznolikost faktora koji utječu na iseljavanje mladih poput financijskih poteškoća, stambenih problema, ali i neuređenost društva i slično. Ljudska je populacija temeljni čimbenik i potencijal svakog društva, te sukladno tome, Šterc napominje kako „mladi moraju biti u fokusu izvršnog političkog djelovanja. Također, naveo je kako klasična populacijska politika donosi rezultate u dugoročnom razdoblju, ali selektivnom migracijskom politikom revitalizacija započinje odmah“, čime se kvalitetnim poticajnim modelom migracija mladih može preusmjeriti u demografski ispražnjene prostore. Sukladno tome, Klempić Bogadi je istaknula dvije poticajne mjere: „usklađivanje radnog i obiteljskog života, te besplatni sadržaji za djecu (vrtići, jaslice i sl.)“. Potom se dotaknula i problema kasnog odlaska mladih iz roditeljskih domova (u prosjeku u 33. godini života) i odgode rađanja prvog djeteta, zbog čega dolazi do vremenske ograničenosti u pogledu imanja potomstva. Po pitanju života mladih u periferijama, istaknula je potrebu za temeljnom infrastrukturom koja će im pomoći u podizanju djece, dok je Šimunić također nadodao kako u tim krajevima nedostaje adekvatnih radnih mjesta za visokoobrazovane mlade ljude.

Još jedna od neizostavnih tema današnjice o kojoj se također raspravljalo bilo je pitanje otvaranja granica Republike Hrvatske prema Europskoj uniji. Naglašeno je kako zemljama zapadne Europe otvaranje granica pogoduje kako bi privukla radnike iz neuređene zemlje poput Hrvatske jer se time olakšava odluka o napuštanju i preseljenju u neku pogodniju državu za život. Pritom se ne postavlja pitanje nadoknade za troškove školovanja osobe koja je napustila Hrvatsku, a upravo su visokoobrazovani ljudi ti koji u najvećoj mjeri odlaze. Klempić Bogadi istaknula je nepovoljnost trenutka ulaska Hrvatske u Europsku uniju navodeći kako se u tom trenutku nalazila u ekonomski izrazito nepovoljnoj situaciji radi teškoće oporavka nakon ekonomske krize iz 2007. i 2008. godine zbog čega se očekivalo da će iseljavanjima biti poprilično masovno (u posljednjih deset godina iselilo je oko 400.000 osoba). Kao faktor utjecanja na ostanak mladih u domovini navela je, između ostalog, i poticajno radno okruženje te mogućnost napredovanja.

Šimunić se osvrnuo na pitanje revitalizacije ruralnih sredina, pri čemu ponovno naglasio važnost svijesti o vlastitoj domovini, osobito o ruralnim krajevima, te ukazao na privid idealnosti života u inozemstvu. Istaknuo je kako je tom prividu dijelom pridonio i turizam, s obzirom na masovni dolazak turista iz zapadnoeuropskih zemalja tijekom ljetne sezone na hrvatsku obalu. Kao mjeru revitalizacije ruralnih sredina predložio je uvođenje kartica mladim obiteljima koje uključuju popuste na dječje potrepštine. Takve kartice iziskivale bi osnivanje fondova u koje bi, primjerice, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bile obvezne uplaćivati financijska sredstva.

Zaključno, istaknuto je kako se očekuje daljnji nastavak depopulacije, pogotovo negativnog prirodnog prirasta. Postoji mogućnost utjecaja na migracije, koje naposljetku najbrže utječu na porast broja stanovnika. Budućnost Republike Hrvatske ključno je njeno strateško postavljanje prema velikom demografskom, ekonomskom, kulturnom i inom bogatstvu u iseljeništvu.

Cijeli videozapis okruglog stola možete pronaći na Youtube kanalu Fakulteta hrvatskih studija, putem ove poveznice.