Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Treća znanstveno-stručna konferencija Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država održana je 11. i 12. studenoga 2024. godine u organizaciji Instituta za istraživanje migracija. Na skupu su sudjelovali brojni znanstvenici i stručnjaci, među kojima i izlagači s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, pridonoseći svojim istraživanjima o širokom spektru tema vezanih uz migracije i identitet.
Drugoga dana konferencije, u okviru znanstvenoga panela Nacionalne manjine: povijesni i suvremeni aspekti I, doc. dr. sc. Wollfy Krašić s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo održao je izlaganje na temu Položaj hrvatskih manjinskih zajednica u Austriji i Mađarskoj te kontakti sa Socijalističkom Republikom Hrvatskom početkom 1970-ih. U istom panelu doktorandica Lidija Bogović, sa studija Kroatologije, prezentirala je rad o Očuvanju jezika i kulturnoga identiteta Hrvata u Mađarskoj u novije vrijeme.
Panel Suvremeni demografski trendovi otvorila je doc. dr. sc. Monika Komušanac, koja je s kolegom Nikolom Šimunićem sa Instituta za istraživanje migracija predstavila istraživanje pod nazivom Suvremene prostorno-demografske varijacije fertiliteta u Hrvatskoj na lokalnoj i regionalnoj razini (2011.–2021.).
Izv. prof. dr. sc. Ivan Burić s Odsjeka za komunikologiju i doc. dr. sc. Renata Burai s Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu održali su izlaganje na temu Postoji li interes za povratak? Procjena povratničkog potencijala nove dijaspore.
U okviru znanstvenog panela Tržište rada, izazovi zapošljavanja i integracije stranih radnika izlaganje na temu Integracija stranaca na tržištu rada i obrazovanje – usporedna analiza odabranih europskih država održale su doc. dr. sc. Monika Komušanac, izv. prof. dr. sc. Rona Bušljeta Kardum i doc. dr. sc. Antonia Ordulj. O Konceptu digitalnih nomada u RH govorile su doktorandice Marija Zelić i Morena Jerković.
U nizu inspirativnih tema, doc. dr. sc. Ivan Perkov s Odsjeka za sociologiju i Nikola Švenda iz zagrebačke Gimnazije Lucijana Vranjanina predstavili su sociološku studiju o Stranim taksistima i dostavljačima u Zagrebu – kvalitativno sociološko istraživanje.
O Dinamici odnosa sudionika i istraživača u provedbi kvalitativnog intervjua s migrantima govorile se doc. dr. sc. Marica Marinović Golubić s Odsjeka za sociologiju i Miriam Mary Brgles s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta.
Završnicu konferencije obilježili su dr. sc. Petar Bilobrk i Robert Horvat s radom o Ispitivanju utjecaju ekonomske situacije na migracijske tokove nakon pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji. Posljednje izlaganje održao je doc. dr. sc. Danijel Jurković, koji je govorio o Političko-prisilnoj migraciji 1950. godine u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji.
Ova konferencija ponudila je raznolike uvide u suvremene migracijske procese i izazove integracije, naglašavajući važnost interdisciplinarnoga pristupa razumijevanju migracija i njihovoga utjecaja na identitet.