Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Prije samog uvoda u temu hrvatske manjine u Trstu i Furlaniji, studenti su imali priliku predstaviti sebe i studij demografije i hrvatskoga iseljeništva.
Na početku izlaganja Damir Murković dao je kratak povijesni i politički pregled Hrvata na području Trsta u posljednjih 300 godina. Osim kontekstualizacije koja je ključna za razumijevanje razvoja hrvatske zajednice u Trstu i prepoznavanje odnosno priznavanje Hrvata u Trstu, Damir Murković objasnio je i razliku između tipične iseljeničke zajednice i one koju čine Hrvati u Trstu. Kao glavnu razliku naveo je činjenicu da iseljeničke zajednice svoj kulturni i prosvjetni rad usmjeravaju prema iseljenicima i očuvanju njihova identiteta, a zajednica Hrvata u Italiji integraciji Hrvata u talijansko društvo i približavanju hrvatske kulture talijanskom društvu.
Izlaganje je završeno kratkim predstavljanjem osnivanja zajednice 1999. godine i njenog djelovanja u posljednje 24 godine.
Trst je poznati talijanski proizvođač kave pa su studenti u pauzi imali priliku popiti tipičnu tršćansku šalicu kave koju im je predstavila učiteljica hrvatske dopunske nastave u Trstu, Marijana Šutić. Uz degustaciju, gospođa Šutić opisala je projekt Hrvatska nastava u inozemstvu koji se od 1999. godine odvija i u Trstu uz financiranje Ministarstva obrazovanja Republike Hrvatske. Cilj Hrvatske nastave u inozemstvu nije samo usvajanje jezika, već i hrvatske povijesti, prirodne i kulturne baštine, a gospođa Šutić opisala je sve izazove koji prate taj posao poput nedostatka vlastitog prostora. Premda je Hrvatska nastava u inozemstvu namijenjena ponajprije djeci Hrvata, pohađaju je i učenici koji nemaju hrvatsko porijeklo.
Zahvaljujući dobrim odnosima sa slovenskom zajednicom u Trstu, nastava se odvija u njihovim prostorijama u popodnevnim satima. Prema riječima učiteljice Šutić, interes za učenjem hrvatskog jezika u Trstu je dovoljan za održavanje svih triju razina nastave koje su podijeljene prema različitom stupnju znanja jezika pojedinačnog djeteta. Osim u Trstu, hrvatska nastava odvija se u Rimu i Milanu te naseljima moliških Hrvata.
Gospođa Šutić prevoditeljica je koja od 2008. godine organizira pjesničke susrete gdje talijanskoj publici nastoji predstaviti hrvatske pjesnike. U hrvatskoj zajednici bavi se organizacijom takvih događaja.
Nakon ručka, terenska nastava nastavila se u prostorijama hrvatske zajednice u Trstu gdje se hrvatskim studentima predstavila članica talijanske manjine iz Rovinja, novinarka Rosana Turcinovich Giuricin. Iako rođena i odrasla u Rovinju, Rosana već godinama živi i radi u Trstu gdje surađuje s hrvatskom zajednicom u organizaciji raznih kulturnih projekata. Kao pripadnica talijanske manjine u Istri, bilo joj je lako razumjeti specifične potrebe hrvatske zajednice u Trstu. Prije dolaska u Trst radila je u Rijeci kao dopisnica talijanskih novina La voce del popolo. Osim novinarskog rada, Rosana je istraživačica i književnica. Posebno je zaokuplja tema „esula“ pa na svojim putovanjima posjećuje potomke Riječana i drugih Talijana s ovih prostora koji su se u specifičnim društveno-političkim okolnostima u godinama nakon Drugog svjetskog rata iselili u razne krajeve svijeta. Autorica je desetak knjiga, a kao najdražu izdvaja onu naslova Una raffica all'improvviso.
Kao poseban događaj istaknula je nedavni ulazak Hrvatske u Schengen koji je, kako kaže, predstavljao velik korak za pripadnike manjina. „Za nas koji smo odrasli uz granicu i s granicom oko nas, to je velika stvar.“
Drugi dan terenske nastave završio je izlaganjem mladog video-producenta i redatelja Mattea Prodana koji je odgovoran za vizualni identitet hrvatske zajednice u Trstu. Matteo je rođen u Trstu u braku Talijana i Hrvatice, a prije nekoliko godina se sa suprugom preselio u rodno mjesto svoje majke u Istri. Osim s hrvatskom zajednicom u Trstu, profesionalno surađuje i s Hrvatima u Hrvatskoj. Njegov dokumentarni film o hrvatskom pjesniku i talijanistu Mladenu Machiedu, uskoro će imati premijeru u Zagrebu, a trenutačno priprema svoj prvi dugometražni igrani film. Film je inspiriran životom njegove bake, snimat će se na hrvatskom jeziku, a angažirat će profesionalne glumce iz Hrvatske. Prodani svoj film namjerava prijaviti na festival u Cannesu.
Susret je završio ugodnim razgovorom i razmjenom pitanja sa studentima koje je impresionirala Matteova nekonvencionalnost, a istovremeno profesionalna predanost.