Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Studenti su imali priliku vidjeti pozamašan opus koji se sastoji od portreta, historijskog slikarstva, slikarstva vezanog uz literarne predloške, pejzaža, sakralnog slikarstva i djela izloženih na svjetski poznatim izložbama. Prva retrospektivna izložba održana je 1995. godine u Umjetničkom paviljonu, a sadašnja se smatra najvećom postavljenom izložbom Otona Ivekovića.
Oton Iveković hrvatski je slikar poznat po djelima s motivima iz hrvatske povijesti. Školovao se u Zagrebu, Beču, Münchenu i Karlsruheu, ali veći dio stvaralaštva provodi u Zagrebu kao profesor i ravnatelj likovnih i obrazovnih institucija. Iako ga se pamti kao slikara hrvatskog historicizma, Oton Iveković bavio se kostimografijom, scenografijom i publicistikom. Tijekom Prvog svjetskog rata bio je ratni slikar austro-ugarske vojske pa je boravio na bojištima. Studenti su imali priliku vidjeti Ivekovićeva najpoznatija djela: Dolazak Hrvata na Jadran, Smrt Petra Svačića, Smaknuće Matije Gupca na Markovom trgu, Oproštaj Petra i Katarine Zrinski, Poljubac mira hrvatskih velmoža kralju Kolomanu i brojne druge.
Vodič je stavio naglasak na objašnjavanje povijesnog aspekta nastanka umjetničkih djela kao i njihove umjetničke vrijednosti i interpretacije poput isticanja slikanja portreta u „plein-airu“ što se smatralo netipičnim za taj period. Iveković je tijekom života naslikao više od tisuću slika, a upravo retrospektivna izložba pokazuje raznovrsnost i kvalitetu njegovih djela.
Nakon izlaganja studenti su imali priliku postaviti pitanja, ali i samostalno prošetati izložbom kako bi detaljno proučili djela jednog od najistaknutijih umjetnika hrvatske moderne.
Lina Crgol