O nama
Hrvatski studiji kao sastavnica Sveučilišta u Zagrebu spadaju među tzv. „nastavna učilišta“ koji na svim svojim studijskim smjerovima (zasad izuzev komunikologije), uz mogućnost znanstvenog opredjeljenja, svojim studentima nudi i mogućnost nastavničke naobrazbe za one koji vide svoju budućnost kao djelatnici odgojno-obrazovnih ustanova.
Nakon donošenja Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi 2008. god., nastavnička naobrazba je usklađena prema propisima toga zakona po kojemu „poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije (čl. 105,7). Pod pedagoškim kompetencijama zakon predviđa znanja iz pedagogije, psihologije, didaktike i metodike sa sveukupnom opterećenošću od 60 ECTS (105,6). Ovakav koncept nastavničke naobrazbe je istovremeno usklađen i s  Bolonjskom reformom visokog obrazovanja ima li se u vidu Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003. godine.
Nastavu izvodi i organizira Odjel za edukacijske znanosti i nastavničku naobrazbu tako da je ona koncentrirana na jednom mjestu za sve studijske smjerove.
Kako bi izišli ususret sve većoj potražnji za nastavničkom naobrazbom, a u skladu s najnovijim zakonskim odredbama, Odjel za edukacijske znanosti i nastavničku naobrazbu Hrvatskih studija, osmislio je, a Senat Sveučilišta u Zagrebu 11. ožujka 2014. prihvatio program dodatne nastavničke naobrazbe (PPDMN) u svrhu stjecanja pedagoških kompetencija. Program je namijenjen svima koji žele raditi (ili već rade) u odgojno-obrazovnim ustanovama, a tijekom svoga studija nisu stekli tu naobrazbu, odnosno njihova matična ustanova im to nije mogla ponuditi. On je predviđen i za one koji osjećaju potrebu za cjeloživotnim školovanjem i dodatnom naobrazbom na tom području radili oni u obrazovnim ustanovama, nakladničkim kućama ili elektroničkim medijima. Više o programu vidi na: http://www.hrstud.unizg.hr/ppdmn.

Objavljeno: 27. 4. 2023. u 10:26
Martina Horvat
Rasprava o Eksperimentalnom programu:...

Na poticaj studentica/studenata koji slušaju kolegije: Izazovi suvremenoga odgoja i obrazovanja i Sustavna pedagogija, u srijedu, 26. travnja 2023. održana je zanimljiva rasprava o Eksperimentalnom programu Ministarstva znanosti i obrazovanja RH: Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja.

Raspravu o cjelodnevnoj školi, koja je održana u okviru nastave kolegija: Izazovi suvremenoga odgoja i obrazovanja i Sustavna pedagogija (kojih je voditelj prof. dr. sc. Neven Hrvatić) vodile su studentske afirmacijske i negacijske skupine.

Izazovi suvremenoga odgoja i obrazovanja

Afirmacijska skupina: Lucija Burušić, Josipa Lučić Veseli, Nina Katunarić, Dorija Pandža

Negacijska skupina: Marija Hrvatić, Jana Jelinek, Jackson Matthew McConnel, Lana Prangovski

Sustavna pedagogija

Afirmacijska skupina: Nika Dangubić, Leonarda Radoš, Viktoria Vlahek

Negacijska skupina: Melita Hajdarović, Laura Matijašević, Sara Sikirica, Lori Šaršanski

Dobro pripremljena rasprava pokazala je izvrsno poznavanje cjelodnevne škole, kao jednog od inovacijskih/školskih modela, istaknuta je važnost cjelovite provedbe i praćenja eksperimentalnog programa, ali i ukazano na moguća poboljšanja u realizaciji.

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS