Objavljeno: 15. 3. 2022. u 22:21
Administrator

Na temelju zadaće da djelatnost Fakulteta hrvatskih studija na svim razinama vodi akademska i društvena odgovornost, obveze da visokoobrazovne ustanove budu moralno i materijalno solidarne s drugim takvim ustanovama i pojedincima kada su progonjeni (Limska deklaracija, 16) i dugogodišnje znanstvene i nastavne suradnje s Kijivskim nacionalnim sveučilištem Tarasa Ševčenka i Lavovskim nacionalnim sveučilištem Ivana Franka, Fakultetsko vijeće Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 14. ožujka 2022. na dekanov prijedlog jednoglasno je donijelo Zaključak o ruskoj agresiji na Ukrajinu i solidarnosti s ukrajinskim narodom i akademskom zajednicom.

Zaključak objavljujemo u cijelosti.
1
Kao ljudi, akademski građani i Europljani protivimo se agresiji ruskih vojnih postrojbi na Ukrajinu[1] i slamanju njezinih stanovnika razaranjem, strahom, opsadom i obmanom. Razumijemo ukrajinski narod koji stradava i brani se te se pridružujemo glasovima diljem civiliziranoga svijeta,[2] koji je zabrinut ratnim razaranjima Ukrajine. Očekujemo obustavu vojnoga pohoda Oružanih snaga Ruske Federacije protiv ukrajinskoga pučanstva, infrastrukture i gospodarstva i uspostavu mira.

2. Povelja Ujedinjenih naroda obvezuje sve države na suzdržavanje od prijetnje ili uporabe sile protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti bilo koje države i rješavanje svih sporova mirnim sredstvima. Ruska Federacija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države budimpeštanskim Memorandumom o sigurnosnim jamstvima u vezi s pristupanjem Ukrajine Ugovoru o neširenju nuklearnoga oružja od 5. prosinca 1994. obvezale su se „poštovati ​​neovisnost, suverenost i postojeće granice Ukrajine, suzdržavati od prijetnje silom ili uporabe sile protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti Ukrajine“ i ne koristiti „ništa od svojega naoružanja nikada protiv Ukrajine“. Apeliramo stoga na prestanak ratnih djelovanja u Ukrajini, na pregovore, častan i pošten mir, na jamčenje sigurnosti, neovisnosti i suverenosti Ukrajine te slobodu, mir, republikanstvo, demokraciju, ravnopravnost, prava čovjeka, etničkih i jezičnih zajednica, vladavinu prava, očuvanje prirode i okoliša kao i povratak okupiranih područja Ukrajine u njezin ustavnopravni poredak. Uspostava povjerenja, blagostanja, povratak prognanika i izbjeglica i normalizacija života trebala bi biti ukrajinska budućnost.

3. Ukrajinski ratni prizori obnavljaju nam spomen na tragediju Domovinskoga rata kakva se u Europi nije doživjela od završetka Drugoga svjetskoga rata, a koja se u Ukrajini ponavlja svom žestinom. Pozivamo na budnost i odgovornost prema ukrajinskim izbjeglicama, posebno ženama i djeci, kako ne bi postale žrtve izrabljivanja. Zamisao Velike Rusije uvelike šteti slavenstvu, miru, razumijevanju, stabilnosti i napretku u Europi. Iskazujemo bliskost ukrajinskomu narodu koji još uvijek osjeća posljedice ugnjetavanja i totalitarizma.[3] Uključimo se u lanac pomoći karitativnomu i humanitarnomu djelovanju novčanim i drugim sličnim prilozima.

4. Potičemo članove fakultetske zajednice na djelatnu pomoć izbjeglicama iz Ukrajine,[4]  osobito onima koji utočište pronalaze na Fakultetu hrvatskih studija i na vršnjačku potporu kolegama u snalaženju u Sveučilišnom kampusu Borongaj i u Zagrebu. Budimo im pomoć u učenju hrvatskoga jezika, upućivanju u raspored i praćenju nastave, ispunjavanju studentskih obveza i uključivanju u rad studentskih udruga. Takvo će volontiranje svima pomagati u podizanju vrijednosti, ljudskom promišljanju života i povratku uvažavanja drugih oko sebe. Prvi je cilj poštovanje i briga za potrebe povratka smisla i životne vedrine, jer ovo je vrijeme za nadu i odvažnost!

5. Izražavamo snažnu potporu studentima, nastavnicima, znanstvenicima, suradnicima, alumnima, službenicima i namještenicima ukrajinskoga sustava znanosti i visokoga obrazovanja. Fakultet hrvatskih studija spreman im je aktivno pomoći:
- na studijske programe Fakulteta hrvatskih studija prihvatiti 111 studenata iz Ukrajine; oni se po dolasku u Hrvatsku mogu uključiti u studiranje na srodnim studijskim programima Fakulteta uz intenzivno učenje hrvatskoga jezika, a na raspolaganju su im i usluge Savjetovališta;
- nastavnici Fakulteta spremni su na dodatan rad sa studentima iz Ukrajine;
- studente izbjegle iz Ukrajine osloboditi plaćanja školarine;
- u slobodnim terminima staviti fakultetske predavaonice na raspolaganje ukrajinskoj akademskoj zajednici u izbjeglištvu.

6Predlažemo Hrvatskomu saboru, Vladi Republike Hrvatske, Ministarstvu financija, Ministarstvu unutarnjih poslova, Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilišnomu računskomu centru omogućavanje statusa gostujućih nastavnika u Hrvatskoj sveučilišnomu nastavnomu osoblju izbjeglom iz Ukrajine, a izbjeglim studentima pravo na oslobođenje od školarine i subvencioniranu prehranu i prijevoz.

U Zagrebu 14. ožujka 2022.
Klasa: 640-01/22-2/0004
Ur. broj: 380-1/1-22-028

dekan
izv. prof. dr. sc. Ivo Džinić, v. r.

[1]Ukrajina je granično područje („krajina“) zapadne civilizacije još od Rimskoga Carstva. Primila je kršćanstvo godine 988. i najprostranija je europska država. Prostire se od Karpatskoga gorja preko šuma do stepa, izlazi na Crno i Azovsko more, njome teku brojne rijeke i najžitorodniji je dio Europe. Najvećim dijelom njezin je prostor bio dio Poljsko-Litavske Unije (1569.–1795.), a od kraja XVIII. st. do kraja Prvoga svjetskoga rata bila je podijeljena između Habsburške Monarhije i Ruskoga Carstva. Strašna patnja gladomora (1921./22.,1927./28. i 1932./33.) dogodila se u Sovjetskom Savezu, a zbog njemačke okupacije i sovjetske represije u Drugom je svjetskom ratu izgubila čak četvrtinu stanovništva. Neovisnost je proglasila 24. kolovoza 1991., a Hrvatska i Ukrajina međusobno su se priznale u prosincu 1991. godine.

[2] Odluka Odbora ministara Vijeća Europe od 24. veljače 2022., Deklaracija Hrvatskoga sabora od 25. veljače 2022., Priopćenje čelnika država i vlada Sjeveroatlantskoga saveza o ruskom napadu na Ukrajinu od 25. veljače 2022., Postupak pred Međunarodnim sudom od 27. veljače 2022., Rezolucija Europskoga parlamenta od 1. ožujka 2022., Rezolucija Glavne skupštine Ujedinjenih naroda od 2. ožujka 2022., Odluka Međunarodnoga kaznenoga suda o otvaranju istrage o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti u Ukrajini od 2. ožujka 2022., Rezolucija Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda od 4. ožujka 2022., Izjava ravnatelja Međunarodne agencije za atomsku energiju od 8. ožujka 2022., Priopćenje Sveučilišta u Zagrebu od 9. ožujka 2022., Versailleska izjava Europskoga vijeća od 11. ožujka 2022. i Govor pape Franje 13. ožujka 2022.

[3] Teritorij Ukrajine na istoku je mijenjan oduzimanjem i priključivanjem Rusiji (1924.); na zapadu dodavan od prostora oduzetih Poljskoj (1939.), Rumunjskoj (1940. i 1948.) i Mađarskoj (1945.) te oduziman dodavanjem Moldovskoj (1940.); na sjeveru mijenjan oduzimanjem i priključivanjem Rusiji (1921.) i na jugu povećavan dobivanjem Krima od Rusije (1954.). No, od Helsinškoga sporazuma (1975.) europski sigurnosni poredak počiva na načelu nepovrjedivosti granica.

[4] Ukrajina je rat kao žrtva 24. veljače 2022., dočekala po procjeni s 43,4 milijuna stanovnika u međunarodno priznatim granicama i sa 6,1 milijuna Ukrajinaca u iseljeništvu. Dramatična ratna situacija uzrokuje neviđeno prognaništvo u Ukrajini i izbjeglištvo izvan nje; u prva dva i pol tjedna rata tri milijuna ljudi u Ukrajini napustilo je svoje domove i pobjeglo od ratnih strahota pa su prihvatni centri puni potrebitih i izgubljenih.

 

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2022. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS