Na rubu vojno-političkih zbivanja, daleko od očiju javnosti, prije 30 godina poginuo je hrvatski politički emigrant Miro Barešić. Otkada je 1971. u Stockholmu izvršio atentat na jugoslavenskoga ambasadora Vladimira Rolovića, u Barešićevu životu počelo se izmjenjivati uzništvo s prognaništvom pod konspirativnim imenima. U srpnju 1991. Barešić se vratio u Hrvatsku i kao zapovjednik postrojbe za posebne namjene već u prvoj akciji poginuo u nikad do kraja razjašnjenim okolnostima. Povodom 30. obljetnice toga događaja u Dragama pokraj Pakoštana u petak 30. srpnja 2021. održan je znanstveno-stručni simpozij „Miro Barešić – borac za slobodu a ne terorist“ u organizaciji udruge „Hrvatski vitez Miro Barešić“ te udruge „Hrvatski križni put“ kao suorganizatora. Među 11 izlagača bila su tri povjesničara s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Doc. Vladimir Šumanović održao je izlaganje „Ratni put Vladimira Rolovića“. Izlaganje „Miro Barešić u dokumentima jugoslavenskih službi“ prof. dr. sc. Stjepan Ćosić temeljio je na opsežnom arhivskom gradivu, a doc. Vlatka Vukelić izlagala je o temi „Miro Barešić – terorist ili borac za slobodu”.