Objavljeno: 10. 12. 2020. u 11:27
Sanja Blažević

Povodom Dana Fakulteta hrvatskih studija, 10. prosinca 2020. godine, godine dana otkako su Hrvatski studiji postali Fakultet, članica Udruge studenata Studia Croatica i voditeljica Čitateljskoga kluba studenata Fakulteta hrvatskih studija, Monika Jerković, razgovarala je u sklopu projekta “Razgovori ugodni” sa Studentskim zborom Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Za početak, možete li nam ukratko reći što je to uopće Studentski zbor Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu? Koja su njegova zaduženja, aktivnosti i funkcije unutar fakultetske institucije?

Petar Šarić: Studentski zbor Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu predstavničko je tijelo studenata na razini našega Fakulteta. U okviru Zbora bavimo se mnogim stvarima. Temelj našega rada može se podijeliti u dvije kategorije: 1.) birokratski posao, koji podrazumijeva sazivanje sjednica, sastavljanje dokumenata, čitanje raznih pravilnika, statuta, zakona nakon kojih se predlažu i donose odluke, i slično; 2.) s druge strane, postoji i praktičan dio djelovanja, koji najčešće podrazumijeva aktualizaciju donesenih odluka (primjerice, organizacija Brucošijade, koju ove godine nismo imali priliku organizirati zbog epidemiološke situacije) te zastupanje interesa i osigurane kvalitete života studenata našega Fakulteta (primjerice, naša inicijativa kojom se održalo radno vrijeme restorana ZUK Borongaj do 16.00 sati). Uz to, Studentski zbor imenuje predstavnike studenata u odgovarajuća tijela Fakulteta, koja to podrazumijevaju (npr. Fakultetsko vijeće, Etičko povjerenstvo, Povjerenstvo za osiguravanje kvalitete itd.).

Kada je osnovan trenutan sastav Studentskoga zbora i kada je pobijedio na izborima? Tko se sve nalazi u njemu?

Petar Šarić: Aktualan sastav Studentskoga zbora Fakulteta hrvatskih studija zasjeda od konstituirajuće sjednice, koja je održana 30. rujna 2019. godine, a izbori se u pravilu održavaju u semestru prije konstitucije Zbora, što je bio slučaj i u ovoj situaciji. Zbor se sastoji od sveukupno 11 članova, odnosno 8 predstavnika svakoga smjera i 3 predstavnika doktorskih studija.

Smatrate li da je Studentski zbor prijeko potrebno predstavničko tijelo na fakultetima? Zašto?

Petar Šarić: Naravno, i to ne kažem samo zato što sam osobno dio Zbora, nego zato što je potreba za studentskim predstavnicima na Fakultetu očita. Fakultet je ovdje zbog studenata, ali i studenti su ovdje kako bi učili na tom Fakultetu. Studentski predstavnici (bilo da se radi o Zboru, pravobraniteljima, predstavnicima studenata u Vijeću odsjeka) u najvećoj mjeri posreduju komunikaciju tih dvaju tijela. Što je bolji dijalog između studenata i Fakulteta, to je bolja funkcionalnost same institucije na obostranu korist, a studentski predstavnici odgovorni su za ostvarenje toga dijaloga.

Petar Šarić, predsjednik Studentskog zbora i Marija Barić Đurđević

 

Fakultet hrvatskih studija nije oduvijek bio fakultet. Za one koji nisu toliko upućeni u raznorazne pravne procedure oko osnivanja fakulteta, što nam možete reći o tome? Kako je došlo do toga da su Hrvatski studiji postali fakultet?

Marija Barić Đurđević: Ideja o Fakultetu hrvatskih studija postoji od samoga osnutka Hrvatskih studija kao institucije. U posljednje tri godine intenzivno se radilo na uvođenju dvopredmetnih studija na diplomskoj razini. Od studijskih grupa, dvopredmetni je model ove jeseni uveden na čak pet studija, a nadamo se da će u budućnosti i komunikologija biti dvopredmetna. Prije je student nakon završetka jednoga dvopredmetnoga preddiplomskoga studija morao upisivati dva paralelna diplomskoga studija pod punim opterećenjem. Zatim, dugo je trajala borba oko ovlaštenja kroatolozima da mogu raditi i u osnovnoj školi, a uveden je i novi dvopredmetni studij demografije i hrvatskoga iseljeništva, prvi takav studij u Republici Hrvatskoj. Hrvatski studiji kao visokoučilišna i znanstvena organizacija dobili su pozitivnu Akreditacijsku preporuku Agencije za znanost i visoko obrazovanje te tako naposljetku ostvarili svoj cilj – postali su Fakultet. Došlo je i do promjene samih izvedbenih nastavnih programa. Zašto je sve to bilo potrebno? Naime, na Sveučilištu u Zagrebu već su postojali slični programi na drugim sastavnicama te je bilo prijeko potrebno naše smjerove učiniti unikatnima. To je bio glavni preduvjet preobrazbe u Fakultet; uz izvrsnost, naravno. Proces je bio dug i težak, ali sam jako sretna što se to dogodilo upravo za vrijeme moga studiranja. Doduše, kada sam pomislila da je proces gotov, iznenada su se uključile određene grupacije, koje su pokušale osporiti našu legitimnost i ponovno unijele nemir u naš miran studentski život. No, i to je srećom brzo završilo.

O kakvim je grupacijama riječ i kako se na koncu ta situacija rasplela?

Marija Barić Đurđević: Volim reći da je Fakultet hrvatskih studija najvažniji fakultet u državi. Ne iz nekih osobitih razloga, nego zato što dobijete upravo taj dojam sagledavajući količinu medijske usmjerenosti na nas. Niti jedan Fakultet nije toliko medijski prisutan i istima zanimljiv. U trenutku kada je Senat proglasio Hrvatske studije fakultetom, tadašnja resorna ministrica pokušala je osporiti valjanost upisa naše institucije u sudski registar. Tada joj se u osporavanju pridružio glavni tajnik Velikoga vijeća Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja, s vlastitim medijskim konstrukcijama o tome kako bi Fakultet hrvatskih studija trebao prestati postojati i slično. Upravo je iz tog razloga Zbor izdao 7 čvrstih zaključaka, kojima smo stali u obranu Fakulteta i studenata te argumentirano pobili sve pogrešne izjave iz njegovoga priopćenja. Na to je Ribić za jedan studentski portal izjavio da se tako postavljamo jer smo pod utjecajem dezinformatora i manipulatora. Bili smo, svi redom filozofi, nasmijani tom izjavom jer se radilo o čistom ad hominem argumentu. Mi studenti, branimo svoj fakultet i zato smo izmanipulirani? A trebali smo što? Navijati za gašenje vlastite obrazovne ustanove? Gledajući godinu dana unatrag, vidi se koliko smo bili hrabri, ali i u pravu.

Nakon toga, rasprava nije stala, već je bivala još žustrijom. Kao predsjednica Studentskoga zbora zatražila sam podršku Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu. Sveučilišni zbor jako je dobro upoznat s mojim radom, kao i radom Zbora Fakulteta hrvatskih studija, tim više što sam već tri godine članica njegovoga predsjedništva. Stoga su znali što je istina i, u skladu s tim, odmah dali jednoglasnu podršku Hrvatskim studijima i njegovim studentima. Zamislite to, sva 33 fakulteta stala su uz nas, jednoglasno, protiv mnogo većih i moćnijih pojedinaca. No, ni tu priča, nažalost, nije stala. Unatoč potpori Studentskoga zbora Sveučilišta, medijska blokada nije prestala. No ipak, odlučili smo ići do kraja. Odlučili smo se nastaviti boriti. Osobno sam otišla na sjednicu Hrvatskoga studentskoga zbora, najvećega i najvažnijega studentskoga tijela u Republici Hrvatskoj, te zatražila njihovu punu podršku, koju smo također jednoglasno dobili. Tada je i najvećim agitatorima protiv Fakulteta hrvatskih studija postalo jasno da su studenti cijele Hrvatske uz nas, te da smo mi studenti možda ipak u pravu. I tada je medijska blokada pala. Odjednom su svi bili na našoj strani.

Naposljetku je i sudski dokazano sve ono za što smo se borili, a to je da su Hrvatski studiji fakultet te da su sve optužbe uperene protiv njega bile lažne.

Kako su studenti reagirali na informaciju o tome da su Hrvatski studiji postali fakultet?

Marija Barić Đurđević: Svi su bili presretni! Tridesetogodišnja agonija konačno je bila gotova! Nikada neću zaboraviti taj dan, tko je sjedio pored mene na Senatu, uzbuđenost i strah koje sam osjećala. Moram priznati da je ta vijest među studente došla više-manje iznenada. Nisam pretjerano govorila o tome kako trebamo postati fakultet jer me bilo strah kako će sjednica proći. Sjećam se da noć prije nisam uopće spavala. I, naravno, na koncu je ipak sve prošlo u najboljem redu, s apsolutnom podrškom svih fakulteta. Za nas su bili toliki uglednici, dekani svih sastavnica, ljudi koje vidite na televiziji. Vladao je veliki ponos, koji smo u kolektivu osjećali.

Petar Šarić, Marija Barić Đurđević i dekan Fakulteta hrvatskih studija, prof. dr. sc. Pavo Barišić

 

Postoje oni koji bi se mogli zapitati „što trenutan sastav Studentskoga zbora Fakulteta hrvatskih studija čini za nas“? Što biste odgovorili na to pitanje?

Petar Šarić: Studentski zbor nastoji primijeniti što bolju taktiku na već postojeću strategiju Fakulteta u svrhu poboljšanja kvalitete studentskoga života. Dakle, naše aktivnosti sežu od svakodnevnoga odgovaranja na upite koje zaprimamo od studenata koji nam se u bilo kojem trenutku imaju mogućnost javiti sa svojim potrebama, do osiguravanja normalnoga rada restorana ZUK Borongaj, dok studenti FHS-a borave na Kampusu. Trenutno provodimo inicijativu nabavke tableta za potrebite studente, kako bi isti mogli adekvatno pratiti virtualni oblik nastave, koji naš Fakultet prakticira od ovoga tjedna.

Korina Grbeša: Moglo bi se reći da je trenutni sastav Studentskoga zbora Fakulteta hrvatskih studija vodio mnoge “bitke” za obranu studentskih prava i dostojanstva naših studenata. Još na početku našega mandata, susreli smo se s raznim optužbama, koje su pristizale kako od medija, tako i od osoba za koje bi se trebalo pretpostaviti da rade u interesu studenata i djelatnika unutar visokoškolskoga sustava. Naše zalaganje za studentska prava očituje se i u prisustvovanju raznim sastancima unutar Fakultetskoga vijeća, Vijeća društveno-humanističkoga vijeća i slično, gdje imamo priliku saznati što se sve događa unutar Fakulteta, a što se posebice tiče promjena koje idu na korist ili eventualnu štetu studenata. Naše aktivnosti usmjerene su i na odgovaranje na razne upite, koordinaciju između profesora i studenata, zatim studenata i studentskoga pravobranitelja, organizaciju raznih humanitarnih akcija u suradnji s ostalim fakultetima, organizaciju i provođenje Brucošijade, Kampusijade, Roštiljade i drugo. Epidemiološka situacija koja nas je zadesila, spriječila nas je u ostvarivanju mnogih planova, no smatramo da unatoč svemu dajemo sve od sebe kako bi se svi studenti Fakulteta hrvatskih studija osjećali bezbrižno i sigurno.

Korina Grbeša

 

Prema vašem mišljenju, je li Fakultet hrvatskih studija napredovao za vrijeme vašega mandata i na koji način?

Petar Šarić: Fakultet hrvatskih studija u stalnom je procesu napretka, što se očituje i u činjenici da su Hrvatski studiji službeno postali Fakultetom dana 10. prosinca prošle godine. Napredak kvalitete samoga studiranja ograničen je trenutnom epidemiološkom situacijom, ali unatoč tome čvrstog sam uvjerenja da svi odsjeci Fakulteta dobivaju na snazi, sve više do izražaja dolaze mlađi kadrovi profesora, koji su željni rada i angažmana. Ponovno se aktiviraju studentske udruge, koje nisu bile aktivne godinama, mnogi studenti se pokušavaju mobilizirati i izvući što više znanja i vještina iz svoga procesa studiranja. S obzirom na nabrojano, entuzijastičan sam po pitanju budućnosti Fakulteta hrvatskih studija, koja se čini nevjerojatno svijetlom i marljivom. Zaslugu za ovakav napredak ipak ne možemo pripisivati našim mandatima; mi možemo dati sve od sebe kako bismo obranili čast i kvalitetu studiranja na našem Fakultetu, ali u kolikoj smo mjeri u tome uspješni, procijenite sami.

Kako komentirate raznorazne medijske natpise, koji su se pojavili za vrijeme postanka Hrvatskih studija fakultetom? Smatrate li ih vjerodostojnima? Zašto?

Marija Barić Đurđević: Ovakvo slično pitanje postavili su mi prilikom jednoga gostovanja na radiju, no moj se odgovor na njega nije pretjerano promijenio. Naučila sam da se prije svega ne treba pretjerano osvrtati na ono što se piše, nego da uvijek treba gledati tko o čemu piše i s kojim ciljem i svrhom. Već sam ranije u tekstu objasnila dio medijske percepcije svih tih događaja. Najprije treba imati na umu da su svi mediji prenijeli vijest o postanku Hrvatskih studija fakultetom. O tome koliko su u prijenosu te informacije bili vjerodostojni, ovisilo je od medija do medija. Što se istine tiče, nju se može lukavo skrivati, ako netko ima takvu namjeru. Svakako, jednom kada istina postane bjelodana, i najuporniji pokušaji skrivanja iste postaju smiješni. I ljudi to vide. A upravo se to dogodilo u našem slučaju.

Koja vam je najljepša uspomena iz vašega mandata?

Petar Šarić: Teško je izdvojiti samo jednu lijepu uspomenu u moru interakcija i inicijativa u kojima sam imao priliku sudjelovati svojim djelovanjem u okviru Zbora. S jedne strane, aktivnost u Zboru podrazumijeva veliku odgovornost i brigu, a s druge jednu veliku mogućnost za razvoj vlastitih sposobnosti te upoznavanje mnogih inteligentnih i zanimljivih ljudi. S obzirom na potrebu ovoga pitanja, istaknut ću aktivnost na koju sam posebno ponosan, a to je naše zalaganje za regularni rad restorana ZUK Borongaj tijekom ljetnih ispitnih rokova (na koje smo svi išli uživo), kao i tijekom ovoga semestra, dok smo još imali nastavu uživo. U okviru ove inicijative uspješno smo izborili konkretne rezultate i menza je radila normalno, dok su studenti bili na Fakultetu. Znam koliko mi je i samom važno – prvenstveno za zdravlje, ali i za intelektualno djelovanje – imati mogućnost pojesti jeftini topli obrok dok sam u Zagrebu, i doista mi je drago što su mnogi naši studenti imali tu mogućnost upravo radi našega zalaganja.

Filip Uzun: Lijepe uspomene započinju već od samoga početka moga mandata. Svaki sastanak i svako djelovanje Zbora pamtim kao pozitivno iskustvo. A kao najljepšu uspomenu, ističem upravo posljednju inicijativu Zbora vezanu uz nabavku tableta za potrebite studente jer mi je izuzetno drago što mogu biti dio takvoga plemenitoga čina.

Stjepan Krovinović: Kao najljepši dio mandata izdvojit ću trenutke razumijevanja i uvažavanja različitih mišljenja i potreba studenata. Najljepši su zato što u trenutcima razumijevanja dolazi do lakšega zastupanja određenih interesa, koji ne moraju uvijek biti u skladu s našim stavovima. Uvažavanje različitih interesa studenata nužno je kako bismo došli do optimalnih rješenja. Mislim da je to najljepša, a ujedno i najvažnija karakteristika kod zastupanja studenata. Ako ćemo govoriti konkretno, najljepše sam trenutke mandata doživio kada bih uvidio da inicijativa Studentskoga zbora može napraviti promjenu u korist studenata. Samim time i Studentski zbor dobiva na legitimnosti, a naše sudjelovanje u njemu na svrhovitosti. Kao primjerice, kada se rad restorana ZUK Borongaj vratio na uobičajeno radno vrijeme. Iako se ne radi o prevelikim promjenama, u okvirima mogućnosti Studentskoga zbora to vidim kao veliko postignuće, koje je studentima omogućilo uštedu u novcu i vremenu.

Stjepan Krovinović i Petar Šarić

 

Korina Grbeša: Moja najljepša uspomena iz mandata vezana je uz sudjelovanje na sjednici Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu, na kojoj sam sudjelovala zajedno s kolegicom Marijom Barić Đurđević, a na kojoj smo tražile da nas studentski predstavnici ostalih fakulteta podrže u obrani ugleda našega studija. Potpora koju sam tada osjetila ne može se mjeriti ni s jednim drugim osjećajem. Ali moram priznati i da je svaka sjednica Studentskoga zbora Fakulteta hrvatskih studija, kao i prijateljstvo s ostalim studentskim predstavnicima, ujedno i jedna od najdugotrajnijih i najljepših uspomena koje će me vezati uz moj mandat.

Marija Barić Đurđević: Osobno mi je najljepša uspomena sjednica Senata, na kojoj smo postali Fakultet, kao i sjednica Hrvatskoga studentskoga zbora, kada smo dobili potporu svih predstavnika svih Sveučilišta u Hrvatskoj. Olakšanje, zajedništvo, entuzijazam, solidarnost… I sve to mi, mali studenti u zajedništvu, naspram ljudi na visokim funkcijama. Pomogli smo pri stvaranju institucije toliko važne za hrvatsko društvo. Taj ponos nam nitko ne može uzeti.

Što Fakultet hrvatskih studija i biti dijelom njegovoga Studentskoga zbora znači za vas?

Korina Grbeša: Biti dio Studentskoga zbora Fakulteta hrvatskih studija izuzetno je velika čast, ali i još veća odgovornost. Slušanje potreba svih studenata i uvažavanje različitih mišljenja istih vrlo je naporan posao, ali njime ujedno štitimo i svoja prava, te svima omogućavamo što mirnije i kvalitetnije studiranje, odnosno nastojimo omogućiti svima da se svojih studentskih dana rado sjećaju kao onih najboljih dana u svojemu životu. Osobno mogu reći da me je uloga studentskoga predstavnika osvijestila o količini truda koje osoblje Fakulteta hrvatskih studija gotovo svakodnevno ulaže u nas studente te da me je ista funkcija navela da što aktivnije sudjelujem u raznim projektima usmjerenima na boljitak akademske zajednice.

Možete li nam ukratko opisati jedan uobičajeni „radni dan“ predsjednika Studentskoga zbora? S čime se tijekom dana on sve susreće, koja su njegova zaduženja…?

Petar Šarić: Probudim se u svojoj sobi u studentskom domu Lašćina, gdje boravim dok se održava nastava, onda se spremim i krenem na Fakultet, gdje u pravilu provedem veći dio radnoga dana. Aktivnosti Zbora teško je secirati na pojedini dan jer dijelovi rada, koji su mi se integrirali u svakodnevicu, sežu od odgovaranja na studentske poruke i mailove koje zaprimimo, kao i komunikaciju s Fakultetom, do organizacije jednomjesečne sjednice Zbora, na kojoj se okupljaju članovi. Sve ostale aktivnosti su u pravilu jedinstvene; svaka inicijativa je novi izazov u koji se upuštamo, tako da se teško može svrstati u neku svakodnevnu rutinu. No, u konačnici, rekao bih da moj posao nije dosadan. Uvijek sam u pokretu, uvijek nešto radim, uvijek sam u komunikaciji sa studentima… Svoj uobičajeni radni dan upravo bih zbog toga opisao kao živopisan i prepun događanja.

Što nam možete reći o daljnjim planovima rada Studentskoga zbora? Je li u pripremi možda nešto novo?

Filip Uzun: Zbor uvijek raspravlja o novim idejama i planovima. Do sada smo uspješno realizirali sve naše planove, od omogućavanja dodatnih ispitnih rokova, produživanja rada restorana ZUK Borongaj, povećanja broja međunarodnih suradnji i slično. Uvjereni smo da će se i naši budući planovi uspješno realizirati. Daljnji kratkoročni planovi pretežno su usmjereni na poboljšanje kvalitete online nastave našega Fakulteta. Dugoročni planovi ostaju isti kao od početka našega mandata, a to je predstavljanje studentskoga glasa i osiguravanje kvalitetnoga studentskoga života. Po pitanju zabavnijih planova (npr. Kampusijada, Brucošijada…), oni trenutno nisu mogući zbog epidemiološke situacije, ali radit će se i na tim planovima, ukoliko se pokaže mogućnost za njihovu realizaciju.

Petar Šarić: Trenutno težimo osiguravanju što bolje kvalitete online nastave, koju Fakultet prakticira, bilo da se radi o nabavci tableta za potrebite studente ili reagiranju na žalbe koje primamo od studenata o načinu izvođenja online nastave kod pojedinih profesora. Kao i svi drugi, željno iščekujemo kraj pandemije, kako bismo mogli organizirati i druženja za studente, s obzirom da ove godine zbog prisutne situacije nismo mogli organizirati Brucošijadu.

Studentski zbor na Brucošijadi

 

I za kraj, što biste poručili svim studentima Fakulteta hrvatskih studija, nekakve zaključne riječi prije praznika i blagdana?

Filip Uzun: Svim studentima, profesorima i administraciji Fakulteta hrvatskih studija prvenstveno želim ugodne praznike i blagoslovljene blagdane! Neka se studenti odmore od nastave, ali neka ne zapostavljaju svoje obaveze – vrijeme leti, a rokovi su sve bliže. Također, studentima i profesorima želim zahvaliti na odličnoj suradnji u ovoj teškoj godini, i nadam se da će nam iduća biti bolja i lakša. Čuvajte se svi, čuvajte i svoje najbliže, a nadam se da ćemo se uskoro svi ponovno vidjeti i zajedno veseliti. Puno pozdrava od Studentskoga zbora Fakulteta hrvatskih studija!

Pet brzopoteznih pitanja:

  1. Studentski zbor Fakulteta hrvatskih studija uvijek podržava… borbu za prava studenata i aktivnost istih.
  2. Najbolju pohvalu za rad dobili smo od… samih studenata i dekana Fakulteta hrvatskih studija, prof. dr. sc. Pave Barišića.
  3. Za nas je studiranje… izazov, oplemenjivanje, konstantan rad na sebi, stjecanje životnih iskustava, stvaranje kvalitetnih prijateljstava i suradnji.
  4. Tri riječi koje najbolje opisuju naše djelovanje i rad su… altruizam, razumijevanje, potpora.
  5. Studentima uvijek kažemo… da se ne moraju ništa brinuti i da će na kraju ipak sve biti u redu jer uvijek bude.

Autor: Monika Jerković

 

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS