O nama

Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.


Objavljeno: 8. 8. 2022. u 09:19
Uređeno: 8. 8. 2022. u 09:25
Monika Komušanac

Profesorica s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo, doc. dr. sc. Monika Komušanac u intervjuu za makedonski informativni portal Faktor.mk komentirala je demografska kretanja Balkana i perspektivu demografskoga razvoja ovoga prostora.

Prof. Komušanac istaknula je kako je „ukupna depopulacija (smanjivanje broja stanovnika) prevladavajuće obilježje balkanskoga prostora već nekoliko desetljeća, a prema srednjoj varijanti procjene UN-a, balkanske države nastale raspadom SFRJ do sredine stoljeća očekuje gubitak od 2,8 milijuna ljudi dok će se širi balkanski prostor suočiti s padom broja stanovnika od 8,2 milijuna ljudi u samo 30 godina!“

Istaknula je također činjenicu kako se „dominantni demografski procesi na Balkanu odražavaju negativno na prostorni razvoj regionalnih i lokalnih sredina u kontekstu nestajanja manjih naselja i pražnjenja prostora, smanjivanja fertilnoga (biološkoga) i ekonomskoga (radnoga) potencijala, starenja parcijalnih kontingenata i sl. Primjerice, u idućih 10 godina broj osoba u radnoj dobi u Srbiji će se smanjiti za oko 441.000 (9,39%), Hrvatskoj za 240.000 (9,37%), Albaniji za 160.000 (8,38%), Bosni i Hercegovini za 184.000 (8,53%) itd., a na cijelom Balkanu za 2,6 milijuna do 2032. godine te za 6,4 milijuna do 2042. godine.“

Cijeli intervju dostupan je na: https://bit.ly/3zx3j8I.

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS