U središtu dvodnevne konferencije stoji pitanje o perspektivama višejezičnog školskog i akademskog obrazovanja i znanosti u Europi s obzirom na sve izraženiju anglofonizaciju. Engleski jezik trenutačno ne vlada samo globalnim znanstvenim publikacijama i internacionalizacijom istraživanja i akademskog obrazovanja, nego, nauštrb drugim jezicima, i školskim obrazovanjem. Što su pokretači tog razvoja? Ima li ovaj razvoj alternativu i gdje se može pronaći model istinski višejezične europske znanosti i školskog obrazovanja.
Konferencija će se ovim pitanjima baviti u sklopu tematski organiziranih panel-diskusija, na kojima će se raspravljati o konceptu Višejezičnosti nasuprot konceptu English only te o njihovim mogućnostima i ograničenjima u sustavima znanosti i školstva. Oba sustava utječu jedan na drugi i čine, u pogledu jezične politike, jedinstvenu cjelinu. Tko želi višejezičnost u znanosti, mora se zalagati i za višejezično školsko obrazovanje.
Poseban regionalni fokus usmjeren je na Jugoistočnu Europu, koja je, gledano iz povijesne perspektive, višejezična regija u kojoj je, između ostalih, njemački jezik bio središnji jezik obrazovanja i znanosti. Što je ostalo od ovih povijesnih višejezičnih temelja? Može li se višejezično školsko i akademsko obrazovanje na njih nadovezati ili će i u ovoj regiji doći do promjene paradigme u smjeru koncepta English only?
Cilj ove konferencije je, u razmjeni iskustava iz njemačkog govornog područja, potaknuti jezično-politički dijalog o perspektivama višejezičnog školskog i akademskog obrazovanja i znanosti u Jugoistočnoj Europi te ga, ako je to moguće, institucionalizirati o obliku stalne međunarodne radne skupine.
Konferencija je podijeljena u dva dijela. Prvi dan se bavi razvojem višejezičnosti u školi, a drugi dan razvojem višejezičnosti u znanosti.
Završna diskusija na kraju drugog dana povezat će obje tematske cjeline i predstaviti rezultate konferencije. Prilozi s konferencije objavit će se u dvije zbirke na njemačkom i hrvatskom jeziku.
Referenti:
prof. dr. sc. Pavo Barišić, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
dr. Kata-Szilvia Bartalis, Sveučilište Babeş-Bolyai Cluj, Rumunjska
Robin Breit MA, Tehničko sveučilište u Darmstadtu, Njemačka
Izv. prof. dr. sc. Kimete Canaj, Sveučilište Ukshin Hoti, Prizren, Kosovo
prof. dr. sc. Siegfried Gehrmann, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
prof. dr. sc. Mario Grčević, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Benjamin Hedžić, Bosna i Hercegovina
prof. dr. Rupert Hochholzer, Sveučilište u Regensburgu, Njemačka
doc. dr. sc. Irena Horvatić Bilić, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
prof. dr. Uwe Koreik, Sveučilište u Bielefeldu, Njemačka
prof. dr. sc. Ana Petravić, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
prof. dr. Olga Rösch, Tehničko sveučilište u Wildauu, Njemačka
dr. sc. Sanda Lucija Udier, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
izv. prof. dr. Dafni Wiedenmayer, Nacionalno i Kapodistrian sveučilište u Ateni, Grčka
Prijave do 16. ožujka 2023. na yvonne.klietz@goethe.de i http://ettaedu.azoo.hr/
Program konferencije u PDF formatu.
Odsjeci
Studiji
Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.
Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb