Šifra: |
223531 |
ECTS: | 3.0 |
Nositelji: | |
Prijava ispita: | Studomat |
Engleski jezik:
1,1,0 |
U dogovoru sa studentima upisanim na predmetu, nastavnik će osigurati što veći broj elemenata nastave na engleskom jeziku, odnosno istovremeno i na engleskom i na hrvatskom za mješovite grupe (dvojezični nastavni materijali i dvojezični ispiti). Razina 2 također uključuje dodatni individualni rad sa stranim studentima (slično kao i razina 1) za nastavne elemente koji se drže na hrvatskom jeziku. |
Opterećenje: | |||||||
|
|||||||
Opis predmeta: | |||||||
Upoznavanje svijeta svakodnevnice maloga čovjeka u hrvatskim zemljama tijekom XVIII. stoljeća okrenutih prema Jadranskom moru. Čovjek je ujedno i kultura koju on stvara: tako su i brodovi izraz cjelokupnoga tadašnjega obalnoga svijeta. |
|||||||
Ishodi učenja: | |||||||
|
|||||||
Literatura: | |||||||
|
1. semestar Ne predaje se |
KOM (2999) - izborni TZP - Redovni studij - Komunikologija |
2. semestar Ne predaje se |
KOM (2999) - izborni TZP - Redovni studij - Komunikologija |
3. semestar Ne predaje se |
FIL (17084) : Izborni TZP - Redovni studij - Filozofija i kultura |
4. semestar Ne predaje se |
FIL (17084) : Izborni TZP - Redovni studij - Filozofija i kultura |
5. semestar Ne predaje se |
KOM (2999) - izborni TZP - Redovni studij - Komunikologija |
6. semestar Ne predaje se |
KOM (2999) - izborni TZP - Redovni studij - Komunikologija |
Otvorena 27.4.2024. izložba Navigli dell’Adriatico e dello Ionio in Età Moderna (1650-1850) / Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650-1850) u Pomorskom muzeju u Pesaru uz veliku nazočnost publike koja je došla na ovaj događaj iz raznih dijelova Europe.
Prof. Maria Lucia De Nicolò predstavila je rad počevši od Hrvatskih pomorskih regesta Nikole Čolaka, sv. I-IV (od kojih je posljednji u pripremi), od posebne pozornosti koju je Muzej posvetio od samih početaka istraživanju izvora, sve do pomorskih tematika, upravo "Rerum maritimarum", to jest znanja, navika i običaja, jela i primorskih te pomorskih vještina koje je potom Muzej pretočio u bibliografski opus i izdanja izuzetne plodnosti.
Dala je potom riječ prof. Klausu Kempfu, bivšem ravnatelju Bayerische Staatsbibliothek (BSB) u Münchenu, voditelju sustava digitalizacije dokumenata i biblioteke, koji je izrazio svoje najiskrenije oduševljenje projektom koji je u tijeku, stavljajući ga u širi kontekst, prisjećajući se i prekrasnih međunarodnih ljetnih škola / International Summer school organiziranih u Cattolici tijekom pet godina, 2007.- 2011. i širenja digitalnih granica (za najzainteresiranije https://www.maize.io/columns/the-conversation/klaus-kempf-bayerische-staatsbibliothek-digital-library/).
Luigi Divari je potom sa svima nama podijelio svoju viziju obavljenog rada s istraživačkom grupom i konkretno o plovilima koje je nacrtao, objašnjavajući nam da su njegova prva ljubav i interes bile morska fauna, barke to jest manji brodovi i kako je došao do našeg projekta.
Zrinka Podhraški Čizmek je iznijela kako je 2010. godine preuzela arhiv svog djeda Nikole Čolaka, krenuvši na putovanje koje ju je dovelo do susreta s Mariom Luciom De Nicolò na XX. Forumu Udruženja pomorskih muzeja Mediterana u Rijeci 2014. godine i o tome kako je ovaj sodalicij promijenio smjer njezina puta. Smatra da bi sada bilo dobro planirati prijenos štafete mlađoj generaciji te stavila akcent na važnost ovog međusobnog upoznavanja i povezivanja putem interneta što je omogućilo da se na istraživački stol stave različite i komplementarne povijesti i historiografije.
Ovaj je susret bio tek prvi od mnogih koji nas čekajui duž Jadrana, Jonskog i Egejskog mora i drugih u nadolazećim mjesecima i godinama zahvaljujući i putujućoj izložbi koju će u Zagrebu postaviti Hrvatski povijesni muzej, nakon svibnja 2025. i tek kasnije krenuti dalje. Dogovorene destinacije su za sada Cupra Marittima, Trst, Pula, Rijeka, Krk, Bakar, Lošinj, Zadar, Split, Korčula, Dubrovnik, Kotor i Atena.
Luigi Divari, autor crteža i Zrinka Podhraški Čizmek
Prof. Maria Lucia De Nicolò sa Sveučilišta u Bologni, ravnateljica Pomorskog muzeja u Pesaru i Zrinka Podhraški Čizmek
Linkovi:
https://www.fhs.unizg.hr/obavijesti-nastavnicima?@=21mux#news_82851
https://www.fhs.unizg.hr/obavijesti?@=21mvp#news_112402
https://povijest.unizd.hr/obavijesti/view/jadransko-i-jonsko-brodovlje-u-novom-vijeku-1650-1850
https://www.unipu.hr/novosti?@=2fiay#news_107442
https://www.eurocomunicazione.com/2023/07/17/pesaro-presentato-un-progetto-culturale-internazionale/
https://pesaro2024.it/experience/?id=985
https://pesaronotizie.wordpress.com/2024/04/09/navigli-adriatico-ionici-in-eta-moderna-1650-1850/
https://historiografija.hr/?p=40611
Facebook:
https://www.facebook.com/groups/356009071576334/permalink/1826429874534239/
https://www.facebook.com/michael.agathos.1/posts/10161273644471866
https://www.facebook.com/groups/125776803507/permalink/10163999026888508/
https://www.facebook.com/groups/121507767888146/permalink/7806744052697774/
https://www.facebook.com/groups/371378379602677/permalink/25316058974707939/
https://www.facebook.com/groups/888372638615514/permalink/1675851359867634/
https://www.facebook.com/groups/298318800888960/permalink/1380391369348359/
https://www.facebook.com/groups/mtbassociation/permalink/2793720474113976/
https://www.facebook.com/groups/597454660276061/permalink/7829316600423128/
https://www.facebook.com/groups/203446841267842/permalink/951034006509118/
https://www.facebook.com/groups/radiotalpaz/permalink/2301723110031820/
https://www.facebook.com/groups/356009071576334/permalink/1828634724313754/
Međunarodna izložba
Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650.-1850.)
Navigli dell’Adriatico e dello Ionio in Età Moderna (1650-1850)
Τα πλοία της Αδριατικής και του Ιονίου στους Νεότερους Χρόνους (1650-1850)
Adriatic and Ionian Ships in the Modern Age (1650-1850)
U Pesaru 27. travnja 2024. u 16.00 sati otvara se u Pomorskom muzeju međunarodna izložba Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650.-1850.). Izložba je nastala analizom oko 20.000 dokumenata iz osamnaestog stoljeća koje su izradili razni jadranski i jonski uredi, zapisa o ulascima i izlascima iz luka, zabilježbi u mornarskim školama ili bratovštinama, registracija mornara, vlasnika i kapetana, pisma konzula, zapisa o brodolomima, koje je prikupio hrvatski znanstvenik Nikola Čolak (Janjevo, 1914. – Padova, 1996.) u nizu Hrvatskih pomorskih regesta 18. stoljeća, sv. I–IV. Autorica, Zrinka Podhraški Čizmek, analizirala je preko 25.000 spomena brodova iz dokumenata, podijelila ih i razvrstala po različitim nazivima, usustavila ih historiografskom metodom, dodatno obogativši istraživanja konzultacijskom platformom s talijanskim, hrvatskim, crnogorskim i grčkim pomorskim znanstvenicima i stručnjacima Ovaj zahtjevan poduhvat, uz temeljito istraživanje ikonografije, omogućio je slikovito rekonstruiranje 62 plovila zahvaljujući umjetničkom talentu Luigija Divarija, stručnjaka za povijest pomorstva.
Plan je da izložba putuje tijekom 2025.–2026. godine počevši od Zagreba, gdje će Hrvatski povijesni muzej izvesti izložbu u četverojezičnom formatu, na razne dogovorene lokacije: Krk, Cupra Marittima, Trst, Pula, Rijeka, Bakar, Lošinj, Split, Korčula, Dubrovnik, Kotor, Atena i Zadar.
Tekstove izložbe koje je pripremila Zrinka Podhraški Čizmek na hrvatskom i talijanskom jeziku preveli su na engleski Mateo Bratanić sa Sveučilišta u Zadru i na grčki Gerassimos Pagratis s Nacionalnog i Kapodistrijskog Sveučilišta u Ateni.
Izložba će potom biti dostupna na internetskim stranicama različitih uključenih institucija, zajedno sa svom relevantnom bibliografijom, rezultat međunarodne znanstveno-istraživačke platforme koja je održana između studenog 2021. i ožujka 2022.
Odgovorni za koncepcije i izvedbe izložbi te kataloga u Pesaru i u Zagrebu:
Maria Lucia De Nicolò, prof. Sveučilišta u Bolonji i znanstvena direktorica Pomorskog muzeja Washington Patrignani u Pesaru; Matea Brstilo Rešetar, ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu; Zrinka Podhraški Čizmek, autorica izložbe, doc. dr. sc. suradnica Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu; Luigi Divari, autor crteža brodova, Venecija – suradnik Pomorskog muzeja u Pesaru.
„Tipologija jedrenjaka koji su znanstveno obrađeni i prezentirani na panoima u smislu istraživanja povjesničara zahtijevala je ozbiljan napor traganja za pisanim dokumentima i slikama koje nam je omogućilo ovakav ishod. Veliki broj brodova različitih tipova koji se prvenstveno manifestiraju u obliku trupa i raznolikim formama snasti potvrđuju genijalnost i domišljatost morskih ljudi koji su živjeli na obalama Jadranskog i Jonskog mora. Naravno, njihova plovidba ne staje samo u ovim vodama nego se, u promatranom razdoblju, proširila na Mediteran i druge oceane. Ova izložba upravo je pohvala ljudskom umijeću, hrabrosti i nastojanju s kojom su dokazivali da more ne razdvaja nego spaja. Kao i nekad u plovidbi, tako je i danas ova izložba, zahvaljujući prethodnim vremenima, spojila iznimnu skupinu znanstvenika koji su, predvođeni Zrinkom Podhraški Čizmek, rekreirali nekadašnji svijet“.
Izv. prof. dr. sc. Mateo Bratanić, Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru
„Sistematska studija poput one koju je koordinirala Zrinka Podhraški Čizmek omogućuje, s obzirom na bogatstvo detalja i ilustracija, usporedbu brodogradnje jonskog područja s onom iz Jadrana. S obzirom na navedene činjenice i datosti, smatram da podaci sadržani u ovom svesku predstavljaju vrijedan doprinos i omogućuju značajan zamah u istraživanju povijesti jadranske i jonske brodogradnje“.
Prof. dr. sc. Gerassimos D. Pagratis, Nacionalno i Kapodistrijsko sveučilište u Ateni (Laboratorij za talijansku povijest i historiografiju)
„Nominacija Pesara talijanskom prijestolnicom kulture za 2024. poslužila je kao poticaj za realizaciju izložbe. Stvorena je tako 2021. godine mreža vanjskih suradnika, s formiranjem vrijedna operativnog tima sastavljenog od znanstvenika i stručnjaka iz različitih institucija kulture, sveučilišta, akademija i muzeja, u blisku kontaktu s kreatoricom izložbe koja je vješto koordinirala i usmjeravala cijeli rad te prikupljanje dokumentarnog i ikonografskog materijala koje je potom, 2023., dodatno povjerila analizi i slikarskoj rekonstrukciji Luigija Divarija, dobroga poznavatelja jadranskih pomorskih tipologija i povijesti plovidbe te iznimno vještoga crtača, za izradu ikonografskih kartica s prikazima preko šezdeset vrsta brodova. Rad Zrinke Podhraški Čizmek na organizaciji izložbe Navigli dell’Adriatico e dello Ionio in età moderna (1650–1850) / Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650.–1850.) zaista je bio neumoran. Izložba se, naime, temelji na sustavnu pregledu otprilike 20.000 dokumenata iz 18. stoljeća (Hrvatski pomorski regesti / Regesti marittimi croati, sv. I–IV), uz znanstvenu podršku više od dvadeset stručnjaka i šesnaest različitih međunarodnih institucija. Otvara se u proljeće 2024. u Pesaru, u povijesnoj zgradi Pomorskog muzeja, i postat će putujuća prema raznim lokacijama duž obiju obala tijekom dvogodišnjeg razdoblja 2025.–2026. Znanstveni pristup i kuratorij Zrinke Podhraški Čizmek bili su ključni za uspjeh ovoga složenog kulturnog pothvata, vješto izgrađena putem vrijedne mreže prekograničnih odnosa, koja na neki način ostaje čvrsto povezana i s pomorskim identitetom Pesara, danas talijanskom prijestolnicom kulture“.
Prof. Maria Lucia De Nicolò, ravnateljica Pomorskog muzeja u Pesaru, Sveučilište u Bologni
Navigli adriatici fra le due sponde nel Settecento prikazuje sve vrste i glavne karakteristike brodova koji se spominju u prva tri sveska Hrvatskih pomorskih regesta. RMC I–III obuhvaćaju oko 16.000 dokumenata koji se, između ostaloga, odnose na jedrenjake koji su plovili Jadranom i Mediteranom u 18. stoljeću.
Studija prikazuje 18.536 spomena plovila klasificiranih u 79 različitih naziva koji se uspoređuju s obzirom na njihovu etimologiju i razna obilježja poput nosivosti, jedrilja i namjene. Analiza pokazuje kako su vlasnici brodova radije koristili manje brodove (nosivosti do 300 tona), dobrih maritimnih svojstava, a čiji je brz utovar i istovar išao u prilog ubrzanu ritmu toga stoljeća.
Brod koji se najčešće spominje jest trabakul sa svega 14,55% prisutnosti u dokumentima, zatim tartana (11,49%), pelig (8,06%), pulaka (6,23%), marsilijana (6,18%), filjuga (5,10%), barca (4,86%), keč (2,21%) i bracera (2,01%). Čak 70,82% sveukupno navedenih brodova odnosilo se na plovila srednje i manje nosivosti (do 300 t), dok se 20,65% sveukupnoga prometa, izvanjadranskog, mediteranskog (prema Jonskim otocima i dalje) te prema sjevernim morima, odnosio na brodove veće nosivosti (iznad 310 tona) među kojima su nave i vašeli (15,33%) te fregaduni (4,36%).
Komparativnom analizom njihovih karakteristika i posebnosti pokazano je da je između luka istočne i zapadne obale Jadrana u osamnaestom stoljeću postojala intenzivna dnevna trgovina čija je glavna značajka bila nevjerojatna dinamičnost maloga i srednjeg poduzetništva koje se uspjelo etablirati kako u pomorskoj trgovini, tako i u brodogradnji, ostavivši golem utjecaj na obje jadranske obale.
Online izdanje knjige:
U nedjelju 15. svibnja 2022. u 17:30 sati, u Pomorskom muzeju Washington Patrignani, Parco di Villa Molaroni, Pesaro, doc. dr. sc. Zrinka Podhraški Čizmek predstavlja svoju knjigu Navigli adriatici fra le due sponde nel Settecento, koja je izašla u 24. svesku edicije „Rerum maritimarum” Pomorskog muzeja u Pesaru.
Isti se dan otvara i izložba „Tipologije brodova na Jadranu u moderno doba“ koju su priredili Maria Lucia De Nicolò, Luigi Divari, Zrinka Podhraški Čizmek.
Navigli adriatici fra le due sponde nel Settecento prikazuje sve vrste i glavne karakteristike brodova koji se spominju u prva tri sveska Hrvatskih pomorskih regesta. RMC I–III obuhvaćaju oko 16.000 dokumenata koji se, između ostaloga, odnose na jedrenjake koji su plovili Jadranom i Mediteranom u XVIII. stoljeću. Studija prikazuje 18.536 spomena plovila klasificiranih u 79 različitih naziva koji se uspoređuju s obzirom na njihovu etimologiju i razna obilježja poput nosivosti, jedrilja i namjene. Analiza pokazuje kako su vlasnici brodova radije koristili manje brodove (nosivosti do 300 tona), dobrih maritimnih svojstava, a čiji je brz utovar i istovar išao u prilog ubrzanu ritmu toga stoljeća. Brod koji se najčešće spominje jest trabakul sa svega 14,55% prisutnosti u dokumentima, zatim tartana (11,49%), pelig (8,06%), pulaka (6,23%), marsilijana (6,18%), filjuga (5,10%), barca (4,86%), keč (2,21%) i bracera (2,01%). Čak 70,82% sveukupno navedenih brodova odnosilo se na plovila srednje i manje nosivosti (do 300 t), dok se 20,65% sveukupnoga prometa, izvanjadranskog, mediteranskog (prema Jonskim otocima i dalje) te prema sjevernim morima, odnosio na brodove veće nosivosti (iznad 310 tona) među kojima su nave i vašeli (15,33%) te fregaduni (4,36%). Komparativnom analizom njihovih karakteristika i posebnosti pokazano je da je između luka istočne i zapadne obale Jadrana u osamnaestom stoljeću postojala intenzivna dnevna trgovina čija je glavna značajka bila nevjerojatna dinamičnost maloga i srednjeg poduzetništva koje se uspjelo etablirati kako u pomorskoj trgovini, tako i u brodogradnji, ostavivši golem utjecaj na obje jadranske obale.
Obavještavaju se svi studenti kolegija „Hrvatsko brodovlje u novom vijeku“ da će nadoknada predavanja i seminara od utorka 11. svibnja biti u petak 14. svibnja 2021 u 16.00 sati preko Zoom platforme.
Obavještavaju se svi zainteresirani studenti da kolegij "Hrvatsko brodovlje u novom vijeku" počinje u utorak 23. veljače u 15.55 sati na linku koji će biti poslan svakom pojedinom studentu na e-mail adresu. Molim da se svi prijave par minuta ranije kako bismo mogli na vrijeme početi.
Odsjeci
Studiji
Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.
Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb