U petak, 10. travnja 2020. objavljena je knjiga našeg kolege i člana Studentskoga zbora Fakulteta hrvatskih studija Vlatka Smiljanića, studenta II. godine diplomskoga studija Povijesti naslova Čaruga: životopis slavonskoga razbojnika
Jovana Stanisavljevića 1897. – 1925. u izdanju kuće Despot Infinitus d.o.o.
Knjigu su recenzirali prof. emer. dr. sc. Miroslav Bertoša sa Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Puli,
prof. dr. sc. Stjepan Ćosić i doc. dr. sc. Krešimir Bušić s Odsjeka za povijest FHS-a te dr. sc. Željko
Karaula, znanstveni suradnik Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti u Bjelovaru. Kazalo imena i toponima izradila je Ružica Bešlić Grbešić, prof. kro.
i soc., dipl. bibl., a tekst je lektorirao Karlo Foder, univ. bacc. hist.

Izdvajamo recenzije profesora FHS-a:

Prof. dr. sc. Stjepan Ćosić

Znanstvena i stručna relevantnost teme je neupitna. Knjiga je posvećena razbojničkom životu,
„podvizima“, uhićenju, suđenju i tragičnoj sudbini Jovana Stanisavljevića Čaruge. Pisana je kao
historiografska biografija na temelju bogatih arhivskih izvora, suvremene periodike i literature. Uz
minucioznu raščlambu Čarugina životnoga puta, ubojstava i pljački što ih je on sa svojom družinom
počinio, autor iznosi i širu historiografsku analizu društvenoga konteksta Slavonije i Hrvatske u prvim
desetljećima XX. stoljeća, napose u razdoblju od 1918. do 1925. Osvjetljava nam društvena izvorišta
Zelenoga kadra i hajdučije u turbulentnom razdoblju učvršćivanja vlasti u novoj državi. Knjiga ima i
elemente prozopografije jer se u njoj tematizira čitav socijalni krug kojemu su pripadali brojni
protagonisti tadašnjih razbojničkih skupina. Pisana je jasnim i razumljivim jezikom, stilski je
ujednačena i obogaćena ilustracijama. U tehničkome smislu rukopis zadovoljava sve kriterije
znanstvene monografije. Način citiranje proveden je dosljedno, a popis izvora i literature je
besprijekoran. U ovom djelu po prvi put se kritički i na izvorima utemeljeno piše o životnome putu
najpoznatijega slavonskoga razbojnika Jovana Stanisavljevića Čaruge, o njegovoj pljačkaškoj družini i
mreži jataka koju je stvorio. Po brojnim novim podacima i sveobuhvatnoj analizi onodobne slavonske
hajdučije ovaj tekst u historiografskome smislu predstavlja znanstveni novum.

Doc. dr. sc. Krešimir Bušić

Knjiga autora Vlatka Smiljanića daje novi doprinos hrvatskoj historiografiji prve polovine XX. stoljeća.
Posebice je tematski relevantna jer historiografski komparira niz primarnih i sekundarnih povijesnih
izvora te daje novu valorizaciju uloge djelovanja Zelenoga kadra i razbojničkih grupa na prostoru
Slavonije za vrijeme Velikoga rata i u prvim godinama poraća. Ona nije samo memoarski prikaz
života Jovana Stanisavljevića Čaruge, iako je i ta želja autora prikazana, nego je još više pokušaj
povijesne rekonstrukcije Čaruginoga djelovanja na širem slavonskom pa i hrvatskom prostoru pri
raspadu Austro-Ugarske Monarhije te nastanka nove Države i Kraljevine SHS. Najveći znanstveni
doprinos ovoga djela jest u sintetskom prikazivanju novih povijesnih činjenica o zavičajnoj povijesti
Slavonije. Autor ima izrazito dobar i stilski istančan jezik. Rad je pisan izrazito pristupačno široj
čitalačkoj publici i zadovoljava sve standarde. Društveni interes za navedenu temu u hrvatskoj
javnosti zasigurno postoji, jer kontroverzan i pustolovan život Jovana Stanisavljevića Čaruge
zaokuplja već gotovo jedno stoljeće hrvatsku javnost, ali potrebno je u budućnosti još razložiti
etničke, vjerske, socijalne, kulturne i gospodarske prilike na kraju Prvoga svjetskoga rata u Slavoniji,
te za socijalnu povijest i rad autora Vlatka Smiljanića daje znanstveno-stručni doprinos.

O autoru

Vlatko Smiljanić rođen je 7. srpnja 1995. u Virovitici. Završio je Gimnaziju Petra Preradovića u
Virovitici s odličnim uspjehom. Tijekom osnovne i srednje škole sudjelovao je na školskim,
županijskim i državnim natjecanjima iz povijesti u svim kategorijama. Objavio je biografiju o Mari
Matočec (2010.) te priredio i uredio Sabrana djela Mare Matočec (2017.). Autor je znanstvenih i
stručnih radova te prikaza knjiga i znanstvenih skupova historiografskoga sadržaja. Aktivno sudjeluje
na znanstvenim i stručnim skupovima o modernoj i suvremenoj hrvatskoj povijesti. Obavljao je
dužnost studenta-demonstratora iz ukupno 15 visokoučilišnih obveznih i izbornih kolegija.
Predsjednik je Društva studenata povijesti „Ivan Lučić Lucius“ (2019. – danas). Osnivač je i prvi
predsjednik Udruge za projektne aktivnosti studenata „Studia Croatica“ (2018. – 2019.). Trenutno je
student druge godine diplomskoga studija Povijesti na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u
Zagrebu, član Studentskoga zbora i predstavnik studenata u Vijeću Odsjeka za povijest. Dobitnik je
Rektorove nagrade za individualni znanstveni rad (2019.), tri Pročelnikova priznanja za izvannastavne
aktivnosti (2017., 2018., 2019.) te Pročelnikove nagrade kao najbolji student završne godine
preddiplomskoga studija Povijesti (2018.).