Savjetovalište

Savjetovalište 

Savjetovalište Fakulteta hrvatskih studija je centar za unaprjeđenje kvalitete života, karijerni razvoj i pružanje podrške. Ono osigurava besplatne i povjerljive usluge. Osnovano je Odlukom Znanstveno-nastavnoga vijeća 8. srpnja 2014.

Preko ove stranice može se zakazati termin, saznati više o grupama podrške, pristupiti resursima za samopomoć i saznati više o sredstvima za krizne situacije.

Svatko ima pravo na zdrav život. Obrazovanje je svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima. Fakultet hrvatskih studija stvara socijalne, kulturne, odgojne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život.

Student ima pravo na psihološku, duhovnu i druge oblike savjetodavne potpore vezano uz akademske i osobne poteškoće, karijerno savjetovanje i informiranje, razvoj akademskih i životnih umijeća i vještina, poput komunikacijskih i socijalnih, suočavanja s izvorima stresa, izbora strategije učenja i organizacije vremena, odgovarajuće prilagodbe.

Savjetovanje je dobrovoljan i povjerljiv odnos između korisnika i savjetovatelja. Temelji se na primjeni znanja i vještina u ostvarivanju ciljeva savjetovanja. Obično se provodi tjedno, mjesečno ili prema potrebi.

Savjetodavna djelatnost jedna je od posebnih djelatnosti Fakulteta hrvatskih studija koja obuhvaća pružanje podrške studentima i zaposlenicima u pogledu suočavanja s osobnim poteškoćama, pitanjima osobnoga razvoja i profesionalnim dvojbama, a može uključivati individualni i grupni rad, predavanja, izradbu tekstnih i vizualnih materijala te povezivanje s primjerenijim izvorima podrške u slučaju potrebe.

Voditeljica Savjetovališta Fakulteta hrvatskih studija – Centra za unaprjeđenje kvalitete života, karijerni razvoj i pružanje podrške - Jelena Flego, mag. psych.
Kontakt: savjetovaliste@hrstud.hr


Ured za psihološku podršku i zaštitu mentalnog zdravlja: http://www.unizg.hr/studiji-i-studiranje/podrska-studentima/uzppzmz/

Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri
zainteresiranima pruža usluge cjeloživotnoga profesionalnoga usmjeravanja. Mrežne stranice. Adresa: Središće, Savezne Republike Njemačke 6.

Radi kvalitetnijega svladavanja obrazovnih programa i uspješnije psiho-socijalne prilagodbe studenti Fakulteta hrvatskih studija mogu zatražiti i dobiti psihološko savjetovanje:

  • izravno kod studentske liječnice
  • u Zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
  • u Centru za savjetovanje i podršku studentima Sveučilišta u Zagrebu

Nadležna liječnica Fakulteta

Blaženka Kovačević Petrovski, dr. med.

Blazenka.KovacevicPetrovski@stampar.hr

01/ 6551-554

Avenija Većeslava Holjevca 22, Siget, 10000 Zagreb

Biserka Bokulić, medicinska sestra

Biserka.Bokulic@stampar.hr

Radno vrijeme: parni datumi prije podne od 8 do 13 sati; neparni datumi poslije podne od 13 do 20 sati. Obvezna najava telefonom zbog rada na terenu. Petkom liječnica nije u ambulanti.

Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“

Tatjana Petričević Vidović, dr. med., specijalistica školske medicine

Voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu

Studenti trebaju unaprijed dogovoriti termin. Termin je moguće dogovoriti telefonom 01/4696-281 ili e-poštom: savjet-mladi@stampar.hr

Centar za savjetovanje i podršku studentima

Sveučilište u Zagrebu – zgrada Rektorata

Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb

csps@unizg.hr

01/4564-210

Korisne poveznice

Hitni pregledi prema adresi stanovanja

  • Klinički bolnički centar Zagreb, Rebro, Kišpatićeva 12, tel. 01/2333 233 (Sesvete i Maksimir)
  • Klinika za psihijatriju „Vrapče“, Bolnička 32, tel. 01/3780 666 (Dubrava, Peščenica, Medveščak, Trnje, Centar, Susedgrad i Zaprešić)
  • Klinika za psihijatriju Sveti Ivan, Jankomir 11, tel. 01/3430 000 (Velika Gorica, Novi Zagreb i Trešnjevka)
  • Klinički bolnički centar Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, tel. 01/3787 111 (Črnomerec)

Objavljeno: 1. 6. 2021. u 11:34
Uređeno: 6. 6. 2021. u 09:03
Dunja Jurić Vukelić

Pandemija uzrokovana koronavirusom već duže od godinu dana značajno utječe na naš način života. Lockdown, konstantno podsjećanje na nošenje maski, pranje ruku i održavanje razmaka, svakodnevno izvještavanje u broju novozaraženih i umrlih osoba, strah od zaraze, smanjeni socijalni kontakti i sve ostalo što nam nosi pandemija COVID-19 vode do negativnih emocija poput straha, zbunjenosti i ljutnje. Te negativne emocije rezultiraju anksioznošću, depresivnošću, panikom, određuju naše reakcije prema drugim ljudima i općenito povećavaju rizik od pojave psihičkih poremećaja i narušavaju kvalitetu života u općoj populaciji.

Pandemija uzrokovana koronavirusom već duže od godinu dana značajno utječe na naš način života. Lockdown, konstantno podsjećanje na nošenje maski, pranje ruku i održavanje razmaka, svakodnevno izvještavanje u broju novozaraženih i umrlih osoba, strah od zaraze, smanjeni socijalni kontakti i sve ostalo što nam nosi pandemija COVID-19 vode do negativnih emocija poput straha, zbunjenosti i ljutnje. Te negativne emocije rezultiraju anksioznošću, depresivnošću, panikom, određuju naše reakcije prema drugim ljudima i općenito povećavaju rizik od pojave psihičkih poremećaja i narušavaju kvalitetu života u općoj populaciji.

 

Kako se nositi s tim?

Upravljanje emocijama ili regulacija emocija odnosi se na sposobnost pojedinca da utječe na to koje emocije osjeća, kad ih osjeća te kako ih doživljava i iskazuje.

Procesni model emocionalne regulacije sastoji se od nekoliko komponenti (Gross, 1998):

Najučinkovitije strategije za upravljanje vlastitim emocijama

Dvije su najčešće strategije upravljanja emocijama: potiskivanje emocija i ponovna procjena situacije. Potiskujući emocije, nastojimo zaustaviti vanjske emocionalne reakcije, a učinkovitijom strategijom - ponovnom procjenom situacije, nastojimo promijeniti vlastiti pogled na situaciju, što rezultira povećanjem ugodnih i pozitivnih emocija i višom subjektivnom dobrobiti. Kognitivnom ponovnom procjenom, dakle, tražimo uspješnije načine nošenja s emocijama i situacijom, a ne pokušavamo potisnuti ili ukloniti neugodne emocije. Umjesto da se suprotstavljamo sami sebi zbog neugodne emocije koju osjećamo, strategijom samoumirenja pokušavamo se s njom pomiriti. To najčešće činimo kroz vježbe disanja, različite vrste meditacije i kroz jednostavnu brigu o sebi poput vruće kupke, kuhanja, opuštajuće masaže... Kontrola pažnje počinje ponovnom procjenom situacije, a cilj je prebaciti pažnju s negativne emocije i pokušati pronaći nagrađujuće aspekte situacije.

Savjeti za uspješnije upravljanje emocijama

Samosvijest i usredotočena svjesnost odnose se na prepoznavanje i imenovanje vlastitih emocija kako bi razvili svijest o tome koja emocija nam trenutno zaokuplja pažnju. Nastojimo ne osuđivati emocije koje osjećamo. Kognitivnom ponovnom procjenom i prilagodljivošću tražimo novu perspektivu iz koje sagledavamo situaciju; kako bismo se uspješnije prilagodili određenoj situaciji ili emociji pokušavamo je objektivno procijeniti. Primjerice, Što bih rekao/la prijatelju da se osjeća kao ja sad? Samo-suosjećanje podrazumijeva dnevne pozitivne samo-afirmacije, opuštanje i kontrolu disanja, redovnu brigu o sebi i dnevnik zahvalnosti. Strategijom emocionalne potpore tražimo potporu od bliskih osoba ili stručnjaka ukoliko se ne možemo sami nositi sa svojim emocijama.

Dok negativne emocije imaju izraženu adaptivnu funkciju u vidu preživljavanja, adaptivna vrijednost pozitivnih emocija nije toliko jasna, no uglavnom se odnosi olakšavanje socijalnog ponašanja i kognitivnih procesa. Međutim, svi mi želimo iskusiti pozitivne i ugodne emocije, a ne želimo se susretati sa situacijama koje u nama izazivaju negativne i neugodne emocije. U doba COVID-19 pandemije suočavanje s negativnim emocija je neizbježno, a psihologija nam kaže kako negativne emocije na nas ostavljaju trajniji učinak, te je za optimalno funkcioniranje i subjektivnu dobrobit idealan omjer pozitivnih i negativnih emocija 3:1.

Uzlazna razvojna spirala

Pozitivne emocije poništavaju učinke negativnih emocija, proširuju naš repertoar ponašanja i mišljenja, izgrađuju psihološki repertoar za budućnost i izazivaju uzlaznu razvojnu spiralu. Posljedice pozitivnih emocija su bolje kognitivne sposobnosti, uspjeh, veći altruizam, bolje zdravlje i veće zadovoljstvo životom.


Kako povećati učestalost pozitivnih emocija?

Neke od provjereno učinkovitih strategija za povećanje učestalosti pozitivnih emocija su redovno spavanje, tjelovježba – svakodnevna šetnja, boravak na otvorenom, vježbe koje se mogu raditi u kući ili u stanu, druženje s bliskim osobama – u uvjetima pandemije održavanje kontakta barem putem društvenih mreža, pronalazak pozitivnog u svakodnevnim događajima, rad prema ciljevima koji su nam važni, podsjećanje na ono dobro što nam se događa i na čemu smo zahvalni.

 

 

Autor: Jelena Jureta, mag. psych.

Uredila: Dunja Jurić Vukelić, mag. psych.

 

Literatura

Brdar, I. i Anić, P. (2010). Životni ciljevi, orijentacije prema sreći i psihološke potrebe adolescenata: Koji je najbolji put do sreće?. Psihologijske teme19(1), 169-187.

Brooks, S. K., Webster, R. K., Smith, L. E., Woodland, L., Wessely, S., Greenberg, N., i Rubin, G. J. (2020). The psychological impact of quarantine and how to reduce it: rapid review of the evidence. The Lancet.

Burić, I., Macuka, I., Slišković, A., Penezić, Z., i Sorić, I. (2016, 19.-21. svibanj). Emocionalna regulacija, emocije i psihološka dobrobit učitelja: provjera medijacijskog modela [Usmeno priopćenje]. XX. Dani psihologije u Zadru, Odjel za psihologiju, Sveučilište u Zadru.

Cowdhury, M.R. (2020, 1.9.) What is Emotion Regulation? + 6 Emotional Skills and Strategies. PositivePsychology.com. https://positivepsychology.com/emotion-regulation/

Dai, Y., Hu, G., Xiong, H., Qiu, H., i Yuan, X. (2020). Psychological impact of the coronavirus disease 2019 (COVID-19) outbreak on healthcare workers in China. MedRxiv.

Fredrickson, B. L. (2001.), The role of positive emotions in positive psychology: The Broaden-Ad-Build Theory of positive emotions. American Psychologist, 56 (3), 218— 226.

Fredrickson, B. L. i Joiner, T. (2002.), Positive emotions trigger upward spirals toward emotional well-being. Psychological Science, 13, 172—175.

Fredrickson, B. L. i Branigan, C. (2005.), Positive emotions broaden the scope of attention and thought-action repertoires. Cognition and Emotion, 19, 313—332.

Fredrickson, B.L. i Losada, M.F. (2005). Positive affect and the complex dynamics of human flourishing. American Psychologist, 60(7), 678–686.

Gao, J., Zheng, P., Jia, Y., Chen, H., Mao, Y., Chen, S., ... i Dai, J. (2020). Mental health problems and social media exposure during COVID-19 outbreak. Plos one15(4).

Gross, J.J. (2002). Emotion regulation: Affective, cognitive and social consequences. Psychophysiology, 39, 281–291. Cambridge University Press.

Gross, J. J., & Thompson, R. A. (2007). Emotion Regulation: Conceptual foundations, Handbook of emotion regulation. New York: Guilford.

Huang, Y., i Zhao, N. (2020). Generalized anxiety disorder, depressive symptoms and sleep quality during COVID-19 outbreak in China: a web-based cross-sectional survey. Psychiatry research, 288.

Miljković, D., i Rijavec, M. (2009). Važnost pozitivnih emocija u odgoju i obrazovanju. Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu150(3-4), 488-506.

Moroń, M., & Biolik-Moroń, M. (2021). Trait emotional intelligence and emotional experiences during the COVID-19 pandemic outbreak in Poland: A daily diary study. Personality and individual differences, 168.

Sambolek, I. (2017). Regulacija emocija-zašto je važna u prevenciji problema u ponašanju kod djece osnovnoškolske dobi? Neobjavljeni diplomski rad, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

Schimmenti A., Billieux J., Starcevic V. (2020). The four horsemen of fear: An integrated model of understanding fear experiences during the COVID-19 pandemic. Clinical Neuropsychiatry, 17(2), 41–45. 

Somma, A., Gialdi, G., Krueger, R. F., Markon, K. E., Frau, C., Lovallo, S., i Fossati, A. (2020). Dysfunctional personality features, non-scientifically supported causal beliefs, and emotional problems during the first month of the COVID-19 pandemic in Italy. Personality and Individual Differences, 165.

Thompson, R. A. (1994). Emotion regulation: A theme in search of definition. Monographs of the society for research in child development, 25-52.

Popis obavijesti
Repozitorij

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS