Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

logo

Facebook stranica FHS-a
YouTube kanal FHS-a
LinkedIn stranica FHS-a
Molimo studente, nastavnike i zaposlenike koji su pozitivni na COVID-19, imaju simptome ili su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim da se jave na kvaliteta@fhs.hr
Objavljeno: 22. 3. 2022. u 23:38
Administrator

Na temelju članka 67. Ustava Republike Hrvatske, članaka 2., 3. i 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15 i 131/17), točke 1.c. Limske deklaracije o akademskoj slobodi i autonomiji ustanova visokoga obrazovanja od 10. rujna 1988., načela 2. Magnae chartae universitatum od 18. rujna 1988., točaka 17. i 18. Preporuke UNESCO-a u vezi položaja nastavnoga osoblja u visokom obrazovanju od 12. studenoga 1997., točke 14. Preporuke Parlamentarne skupštine Vijeća Europe broj 1762 od 30. lipnja 2006., točke 20. Preporuke Rec(2007)6 Odbora ministara Vijeća Europe državama članicama o javnoj odgovornosti za visoko obrazovanje i znanost od 16. svibnja 2007., točaka B–L i 1.a, 1.b, 1.c. i 1.d Preporuke Europskoga parlamenta od 29. studenoga 2018. o obrani akademske slobode (SL EU, C 363 od 28.10.2020.), članaka 43., 78., 81., 84., 90. i 95. Statuta Sveučilišta u Zagrebu i članaka 9., 10., 29., 33., 50., 51. i 53. Statuta Fakulteta hrvatskih studija i provedene preliminarne javne rasprave o reformi sustava znanosti i visokoga obrazovanja (klasa 602-04/22-2/0001, ur. broj 380-1/1-22-0021 od 3. ožujka 2022.), na dekanov prijedlog, Fakultetsko vijeće Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu na 38. sjednici održanoj 14. ožujka 2022. pod točkom 12. dnevnoga reda jednoglasno je donijelo Zaključak povodom preliminarne javne rasprave o reformi sustava znanosti i visokoga obrazovanja. Objavljujemo ga u cijelosti.

I. Utvrđuje se kako je Nacrt zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja 24. veljače 2022. dostavilo Rektorskomu zboru, opsega 47 stranica i 120 članaka, napravljen suprotno nazivu, mandatu i zadaći Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz točaka I. i III. Odluke ministra Fuchsa o imenovanju Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju od 17. studenoga 2021. (klasa 023-03/18-06/00009, ur. broj 533-01-21-0044) i od 17. prosinca 2021. (klasa 023-03/18-06/00009, ur. broj 533-01-21-0045).

II. Utvrđuje se da promjena naziva zakona ukazuje na napuštanje zamisli humboldtovskoga sveučilišta o funkcionalnom povezivanju i objedinjenosti znanstvenoga i nastavnoga rada, na odustajanje da javna sveučilišta u Hrvatskoj budu i istraživačka te da se pretvore u tzv. „nastavna“ sveučilišta čime bi se u bitnom sveli na visoke škole, a sveučilišni studiji na stručne studije. Tu temeljnu bojazan potkrjepljuju i krajnje opasne zamisli o etatizaciji javnih sveučilišta, davanja upravljačkih umjesto isključivo nadzornih ovlasti sveučilišnim vijećima, poticanje disolucije i dezintegracije velikih funkcionalno integriranih sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku i ukidanje znanstveno-nastavnih zvanja.

III. Utvrđuje se kako je Nacrt zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja 24. veljače 2022. dostavilo Rektorskomu zboru:

  • neupotrebljiv za daljnje postupanje, upućivanje u internetsko savjetovanje, Vladinu i saborsku proceduru;
  • ne sadržava ni jedan od četiri obvezatna elementa iz članka 174. Poslovnika Hrvatskoga sabora i članka 29. stavaka 3. i 4. Poslovnika Vlade Republike Hrvatske, jer mu nedostaju: 1. ustavna osnova donošenja zakona, 2. ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, 3. ocjena i izvori potrebnih sredstava za provođenje zakona i 4. obrazloženje predloženoga teksta zakona;
  • ruši ustavne vrijednosti jamstva poticanja socijalnoga blagostanja građana; jamstva stvaranja socijalnih, kulturnih, odgojnih, materijalnih i drugih uvjeta kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život; jamstva dostupnosti obrazovanja svakomu, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima; jamstva autonomije sveučilišta, samostalnoga odlučivanja sveučilišta o svojem ustrojstvu i djelovanju, jamstva slobode znanstvenoga, kulturnoga i umjetničkoga stvaralaštva, razvitka znanosti, kulture i umjetnosti i štićenja znanstvenih, kulturnih i umjetničkih dobara kao duhovnih narodnih vrjednota te
  • pod izlikom reforme sustavno uništava sustav znanosti i visokoga obrazovanja s nejasnim ciljevima.

IV. Utvrđuje se da je Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokoga obrazovanja Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, imenovano 20. prosinca 2020., dana 13. listopada 2021. dovršilo Nacrt zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, opsega 182 stranice i 243 članka; da taj nacrt u Uvodnom obrazloženju sadržava sljedeća poglavlja: Ustavna osnova za donošenje zakona, Zakonodavni i institucionalni okvir, Razlozi za donošenje zakona – odgovornost akademske zajednice, Ocjena stanja – samoodgovornost akademske zajednice, Znanost i inovacije, Visoko obrazovanje, Hrvatski visokoobrazovni znanstveni sustav i tržište rada, Ciljevi i osnovna reformska rješenja i Zaključna ocjena i izvori potrebnih sredstava, a Nacrtom zakona previđa se spajanje u jednu cjelinu rascjepkane materije zakona: o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanje, o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama, o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i dijela zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Fakultetsko vijeće utvrđuje kako taj nacrt treba poslužiti kao podloga za široku raspravu u akademskoj zajednici o reformi sustava znanosti i visokoga obrazovanja.

V. Utvrđuje se dakle da su u tijeku inicijative sveobuhvatnih promjena zakonskoga okvira sustava znanosti i visokoga obrazovanja. Dosadašnji postupak izrade novoga zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja bio je tajnovit i netransparentan što je pobuđivalo različite sumnje u pogledu ciljeva koji se novim zakonom žele postići. Kada je konačno Nacrt zakona postao dostupan na sjednici Rektorskoga zbora 25. veljače 2022. u Rijeci, sumnje su se potvrdile, jer se ispostavilo da u Nacrtu predložene odredbe ugrožavaju ne samo ustavnu vrijednost autonomije sveučilišta i cjelovitost Sveučilišta u Zagrebu nego i profesionalne i osobne interese sveučilišnih djelatnika kao što je primjerice ukidanje znanstveno-nastavnih zvanja. U Nacrtu zakona koji je izradilo Povjerenstvo Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj ponuđena su alternativna rješenja, ali i drukčiji, tj. cjeloviti umjesto parcijalnoga pristupa reformi sustava.

VI. Utvrđuje se da su ministar financija Zdravko Marić u ime Republike Hrvatske i povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni u ime Europske komisije 9. veljače 2022. potpisali Operativni sporazum za provedbu Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (https://planoporavka.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti//Countersigned-croatia-rrf-oa_0.pdf) čije točke 273.–275. (str. 121–122) u sklopu reformi obrazovnoga sustava (podkomponenta C3.1.R2) obrađuju „Modernizaciju visokoga obrazovanja“ (https://planoporavka.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Plan%20oporavka%20i%20otpornosti%2C%20srpanj%202021..pdf?vel=13435491, str. 872–877), za što su predviđena 633 milijuna kuna ulaganja u visoka učilišta, studentske domove/kampuse, nastavnike u visokom obrazovanju i studente od lipnja 2021. do kolovoza 2026., a preduvjet za to je da do 30. rujna 2022. na snagu stupi novi zakon o znanosti i visokom obrazovanju.

VII. Tražimo odgovornost državnih tijela i dužnosnika za činjenicu da se formalno donošenje novoga zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, bez naznačenoga sadržaja promjena ili reformi predstavlja kao zahtjev Europske komisije.

VIII. S indignacijom odbacujemo svako ucjenjivanje i interveniranje u zakon pod ucjenom dodjeljivanja financijskih sredstava

IX. Tražimo žurnu uspostavu dijaloga nositelja državne politike za sustav znanosti i visokoga obrazovanja s akademskom zajednicom radi pronalaženja rješenja za povlačenje sredstava prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, bez uništavanja sustava, rušenja profesionalnog digniteta djelatnika u sustavu i bez ukidanja sveučilišne autonomije.

X. Tražimo da se radi poštovanja temeljnih načela demokratičnosti postupka, transparentnosti i javnosti i zajedničkoga dobra dionicima sustava (zaposlenicima, nastavnom i znanstvenom osoblju, studentima i vanjskim suradnicima) i njegovim korisnicima (gospodarstvo i javni sektor) ostavi dovoljan vremenski okvir za stvarnu javnu raspravu prije postupka e-savjetovanja kao bitan preduvjet ne samo demokratičnosti procedure nego i postizanja kvalitetnih i održivih zakonskih rješenja. Kao što je Ustavni sud već utvrdio (Izvješće broj U-X-5730/2013 od 26. studenoga 2013., Narodne novine, broj 144/13), riječ je o pitanju koje je usko povezano s karakterom demokratske države utemeljene na vladavini prava. O tom je pitanju prihvaćeno da je europski pravni standard: transparentnost, otvorenost i uključivanje, prikladan vremenski okvir i uvjeti koji omogućuju pluralizam stajališta i valjanu raspravu o prijepornim pitanjima koji su ključni zahtjevi demokratskoga procesa; široka i sadržajna rasprava koja uključuje različite političke snage, nevladine organizacije i udruženja građana, akademsku zajednicu i mediji. Previše rigidna vremenska ograničenja moraju se izbjegavati, a kalendar radnji za donošenje novoga zakona mora pratiti napredak dosegnut u raspravi. Venecijanska komisija upozorila je kako su zabrinjavajući znak instrumentalnoga pristupa ne samo česte izmjene zakona, nego i izostanak istinskog napora da se oblikuje široki konsenzus i izostanak primjerenih javnih rasprava. Donošenje zakona koji uređuje znanost i visoko obrazovanje mora pratiti svijest da je to fundamentalni normativni dokument, a ne tek slučajna politička deklaracija trenutne stranačke konstelacije. Stoga, i način na koji se donosi i način na koji se implementira moraju stvoriti u društvu uvjerenje da je, po samoj svojoj naravi, stabilni akt koji nije podložan lakoj promjeni zbog kaprica trenutačne saborske većine. Trajanje zakona ne smije se temeljiti isključivo na aritmetičkim razmišljanjima koja izviru iz odnosa između brojčane snage vladajućih i oporbenih stranaka u parlamentu. U svjetlu tih pravnih standarda, Ustavni sud podsjeća da je donošenje propisa prema predviđenim pravilima i/ili demokratskim proceduralnim standardima temeljni zahtjev koji proizlazi iz vladavine prava u demokratskom društvu. Postupak u kojem se taj zahtjev ne poštuje nije suglasan s člankom 1. Ustava, to jest s demokratskim uređenjem Republike Hrvatske, i s člankom 3. Ustava, to jest s vladavinom prava kao najvišom vrednotom ustavnog poretka Republike Hrvatske. U odluci U-II-1118/2013 od 22. svibnja 2013. (Narodne novine, broj 63/13) Ustavni sud ponovio je načelno pravno stajalište: „esencijalna načela na kojima se temelji demokratsko društvo u smislu članaka 1. i 3. Ustava – načela pluralizma, tolerancije i slobodoumlja – imaju i svoj proceduralni aspekt. Drugim riječima, demokratičnost procedure u okviru koje se odvija društveni dijalog o pitanjima od općeg interesa jest ono što sam akt, kao ishod te procedure, može odrediti kao ustavnopravno prihvatljiv ili neprihvatljiv.“ Demokratski pluralistički pristup pretpostavka je procesa pravnoga oblikovanja normi, a pod javnom raspravom razumije se ona koja se vodi unutar demokratski organizirane institucionalne procedure. Postupak promjene zakona koji uređuju sustav znanosti i visokoga obrazovanja ne smije biti okovan formalnim rokovima na štetu temeljnih vrijednosti demokratskoga društva, a posebno ne na štetu širokoga konsenzusa o ustavnim vrijednostima izvedenoga iz pluralistički ustrojene javne rasprave.

XI. Osobito problematičnim smatramo što Nacrt zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti od 24. veljače 2022., koji je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja ukida znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna, suradnička, stručna i naslovna zvanja. Time je:

  • suprotan članku 121. stavku 5. Ustava („Državno sudbeno vijeće ima jedanaest članova, a čine ga… dva sveučilišna profesora pravnih znanosti…“);
  • suprotan članku 121.a stavku 6. Ustava („Državnoodvjetničko vijeće ima jedanaest članova, a čine ga… dva sveučilišna profesora pravnih znanosti…“);
  • suprotan članku 122. stavku 1. Ustava („Ustavni sud Republike Hrvatske čini trinaest sudaca koje bira Hrvatski sabor… iz reda istaknutih… sveučilišnih profesora pravnih znanosti…“);
  • suprotan članku 10. stavku 2. Ustavnoga zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske („Sveučilišni nastavnik (docent, izvanredni i redoviti profesor) pravnih znanosti izabran za suca Ustavnog suda može, izvan radnog odnosa i u smanjenom opsegu, nastaviti obavljati nastavu i znanstveni rad kao sveučilišni nastavnik pravnih znanosti.“).

Ukidanjem zvanja prestaje mogućnost primjene tih ustavnih odredaba.

Predloženim ukidanjem zvanja predlagatelj pokazuje kako ne slijedi ni slovo ni duh članka 67. Ustava Republike Hrvatske. Ustavni je sud u nizu svojih odluka na obvezujući način protumačio dosege sveučilišne autonomije te je utvrdio standarde koje zakonodavac mora poštovati da bi se sveučilišna autonomija u skladu s Ustavom mogla ograničiti „u skladu sa zakonom“:

Odluka U-I-902/1999 od 26. siječnja 2000. (Narodne novine, broj 14/00 i 26/00)
Odluka U-I-843/2000 od 13. rujna 2000. (Narodne novine, broj 94/00)
Odluka U-II-1811/2000 od 12. ožujka 2003. (Narodne novine, broj 43/03)
Rješenje U-I-1441/2001 od 23. listopada 2003. (Narodne novine, broj 177/03)
Odluka U-I-4585/2005 i dr. od 20. prosinca 2006. (Narodne novine, broj 2/07)
Odluka U-I-1707/2006 od 20. prosinca 2006. (Narodne novine, broj 2/07)
Odluka U-III-1745/2007 od 30. listopada 2008. (Narodne novine, broj 137/08)
Rješenje U-IIIB-2656/2014 od 18. lipnja 2014. (Narodne novine, broj 81/14)
Rješenje U-IIIB-2598/2014 od 18. lipnja 2014. (Narodne novine, broj 84/14)
Odluka U-I-5578/2013 od 18. srpnja 2014. (Narodne novine, broj 101/14)
Rješenje U-IIIB-5860/2014 od 12. kolovoza 2014. (Narodne novine, broj 108/14)
Odluka U-I-7431/2014 i U-II-7432/2014 od 13. svibnja 2015. (Narodne novine, broj 60/15)
Odluka U-I-351/2016 od 20. travnja 2016. (Narodne novine, broj 41/16)
Odluka U-II-6251/2016 od 25. travnja 2017. (Narodne novine, broj 46/17)
Odluka U-I-2854/2018 i U-I-2855/2018 od 10. ožujka 2020. (Narodne novine, broj 47/20).

U Zagrebu 14. ožujka 2022.
Klasa: 640-01/22-2/0004
Ur. broj: 380-1/1-22-030

dekan
izv. prof. dr. sc. Ivo Džinić, v. r.

Zaključci Senata Sveučilišta u Zagrebu od 22. ožujka 2022. o nacrtima zakonâ o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u kontekstu cjelovite reforme sustava znanosti i visokoga obrazovanja

Prilog raspravi o Nacrtu zakona o visokom obrazovanu i znanstvenoj djelatnosti i o Nacrtu zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju koji je Senat Sveučilišta u Zagrebu prihvatio 19. srpnja 2022.

 

This post in English.

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2022. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS