Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

logo

Facebook stranica FHS-a
YouTube kanal FHS-a
LinkedIn stranica FHS-a
Molimo studente, nastavnike i zaposlenike koji su pozitivni na COVID-19, imaju simptome ili su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim da se jave na kvaliteta@fhs.hr
Objavljeno: 20. 5. 2021. u 08:36
Administrator

Rezultati anketnoga istraživanja pokazuju da 33 % hrvatskih građana smatra da hrvatski branitelji imaju prevelika prava, 28,8 % građana smatra da krivnju za rat u istoj mjeri snose hrvatska i srpska strana, a 21,3 % građana smatra kako je Domovinski rat neslavna epizoda u hrvatskoj povijesti u kojoj i hrvatska strana ima negativnu ulogu.

U suorganizaciji Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Zaklade Konrada Adenauera i Franjevačkoga instituta za kulturu mira 19. svibnja 2021. u Hrvatskom novinarskom domu održan je drugi okrugli stol u okviru serije panel-rasprava zajedničkoga naziva Kvaliteta međuljudskih i međunacionalnih odnosa – 20 godina nakon.

Na drugom okruglom stolu raspravljalo se o položaju braniteljske populacije u hrvatskom društvu. Sudionici okrugloga stola bili su državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja doc. dr. sc. Špiro Janović, predstojnik Odjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija doc. dr. sc. Stjepan Šterc i prodekanica za karijerni razvoj i cjeloživotnu naobrazbu Fakulteta hrvatskih studija doc. dr. sc. Lovorka Brajković.

Pozdravne govore održali su koordinator projekta Zaklade Konrada Adenauera za Hrvatsku i Sloveniju Ivan Matanović i fra Bože Vuleta iz Franjevačkoga instituta za kulturu mira iz Splita.

Ivan Matanović istaknuo je kako Zaklada Konrada Adenauera temu nacionalnoga i etničkoga oprosta i pomirenja smatra jednom od najvažnijih tema za budućnost hrvatskoga društva te da je to razlog financijske i programske potpore koju Zaklada pruža projektu. Istaknuo je kako se nada da će rezultati projekta poslužiti u komunikaciji s Ministarstvom hrvatskih branitelja, ali isto tako i s Vladom Republike Hrvatske, te da će rezultati biti podloga za društvenu politiku nacionalnoga i etičnoga pomirenja.

Fra Bože Vuleta istaknuto je kako je nakana okrugloga stola kroz prikaz braniteljske žrtve te problema s kojima se branitelji susreću u poraću rad na izgradnji zdravoga pamćenja koje će omogućiti proces pomirenja te koji će u konačnici rezultirati i izgradnjom zdravijega društva.

Prije panel-rasprave izloženi su rezultati anketnoga istraživanja provedenoga u prosincu 2019. godine, a kojim su se propitala stajališta i mišljenja hrvatskih građana relevantna za pomirenje Hrvata i Srba nakon Domovinskoga rata. Naglasak je stavljen na pitanja vezana uz braniteljsku populaciju. Istraživanje je provedeno terenskom anketom licem u lice na 693 ispitanika reprezentativnih prema dobi, spolu, regiji i razini obrazovanja. Rezultate je prikazao izv. prof. dr. sc. Ivan Balabanić s Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija, a od rezultata je istaknuo kako 33 % hrvatskih građana smatra da hrvatski branitelji imaju prevelika prava, kako skoro 28,8 % građana smatra da krivnju za rat u istoj mjeri snose hrvatska i srpska strana te kako 21,3 % građana smatra da je Domovinski rat neslavna epizoda u hrvatskoj povijesti u kojoj je i hrvatska strana imala negativnu ulogu.

Komentirajući rezultate istraživanja državni tajnik Ministarstva branitelja doc. Špiro Janović istaknuo je da branitelji nisu homogena populacija u smislu grupnoga identiteta ni u smislu percepcije branitelja. Istaknuo je da branitelja ima 500.000 i da istraživanja pokazuju da najveći broj branitelja čine zadovoljni pojedinci koji su integrirani u društvo, koji su zaposleni i koji imaju svoje obitelji, koji u prosjeku imaju troje djece te koji su stupovi ovoga društva. Ipak, istaknuo je da istraživanja pokazuju da među braniteljima postoji i vrlo glasan segment koji čine branitelji koji su nezadovoljni i koji imaju osjećaj uskraćenosti. Doc. dr. sc. Stjepan Šterc istaknuo je da kako se on kroz svoje iskustvo rada na procesu pomirenja Hrvata i Srba uvjerio da na individualnoj razini nema antagonizma između Hrvata i Srba koji postoji na kolektivnoj razini. Iz toga zaključuje da kolektivni antagonizam nije posljedica kakva kulturnoga prenošenja na nove naraštaje nego da je jednostavno riječ o političkom djelovanju te da su problemi odnosa Hrvata i Srba poglavito posljedica takva političkoga djelovanja ideoloških elita, a ne posljedica individualnoga antagonizma između pripadnika dvaju naroda. Doc. dr. sc. Lovorka Brajković istaknula je kako su se problemi hrvatskih branitelja, a posebice onih oboljelih od poslijetraumatskoga stresnoga poremećaja (PTSP), izrazito izvulgalizirali u javnom prostoru i to do te mjere da je čak jedna osoba u jednom od saziva Vlade rekla za PTSP da je riječ o socijalnoj i političkoj kategoriji. Istaknula je važnost odgojno-obrazovnoga uputnika (kurikula) za koji smatra da može djelomično korigirati devijacije koje trenutno postoje u javnoj percepciji branitelja.

Video-zapis prezentacije rezultata i okrugloga stola mogu se pogledati putem Facebook poveznice https://www.facebook.com/kas.zagreb/videos/612663413436259

Okrugli stol o oprostu i pomirenju Hrvata i Srba u očima hrvatskih branitelja

 

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2022. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS