Objavljeno: 15. 1. 2021. u 14:52
Danijel Jurković

Na današnji dan obilježava se spomendan na jedan od najvećih događaja u hrvatskoj povijesti, odnosno dan kada je Republika Hrvatska postala međunarodno priznata država. Hrvatski je narod tada bio u zanosu neizmjerne radosti, premda su rat i okupacija još trajali, ali od toga dana nezavisna i slobodna država Hrvatska svrstala se rame uz rame s ostalim nacijama svijeta.

Danas se prisjećamo povijesnog trenutka kada je 15. siječnja 1992. godine Republiku Hrvatsku priznalo svih 12 tadašnjih članica Europske zajednice (današnje EU): Francuska, Njemačka, Italija, Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Velika Britanija, Danska, Irska, Grčka, Španjolska i Portugal. Uz njih to su još učinile i Austrija, Kanada, Bugarska, Mađarska, Poljska, Malta, Norveška te Švicarska. Prije toga datuma priznanje su uputili Island (19. prosinca 1991.), Sveta Stolica i San Marino (13. i 14. siječnja 1992.), a tijekom jeseni 1991. Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija i Estonija, koje i same u to vrijeme još nisu bile međunarodno priznate.

Rusija je Hrvatsku priznala u veljači, Japan u ožujku, a SAD u travnju iste godine. Iste je godine Hrvatska primljena i u članstvo Ujedinjenih naroda, na sjednici Glavne skupštine 22. svibnja 1992. koju je vodio saudijski veleposlanik Sinan Shihabi.

Najveće zasluge za ovaj izuzetno važan čin, u vrijeme okupacije trećine teritorija, imale su dvije vrlo važne države: Njemačka i Vatikan odnosno Sveta Stolica. Vatikanska diplomacija, kao prva u svijetu, još je 3. listopada 1991. godine objavila da radi na hrvatskome međunarodnom priznanju. Njemačka je priznanjem Hrvatske odlukom njemačke vlade od 19. prosinca 1991. godine izazvala prijekore (stupilo na snagu 15. siječnja 1992.), ali i pokrenula nezaustavljivu diplomatsku akciju među ostalim tadašnjim članicama Europske zajednice. Kada su ostale zemlje te organizacije, današnje Europske unije, priznale Zagreb, Bonn je istodobno s njim već potpisao protokol o uspostavi diplomatskih odnosa kojim je generalni konzulat u Zagrebu prerastao u njemačko veleposlanstvo. Izuzetno prijateljskim i nama naklonjenim pokazale su se: Austrija, baltičke zemlje osobito katolička Litva, Island i Ukrajina. One su pružale potporu najsnažnije diplomatski i na druge načine pomagale našu domovinu, te su tako zadužile hrvatski narod i njegovo pamćenje.

Na današnji dan obilježava se i završetak mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, odnosno hrvatskog Podunavlja, u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske 1998. godine.

Riječi prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana povodom međunarodnog priznanja Hrvatske najbolje opisuju o kakvom se velikom događaju radi: “Današnji dan, 15. siječnja 1992., bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaeststoljetnu, povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana. Nakon što je proglasila svoju samostalnost i suverenost, i raskinula svoje državno-pravne veze s bivšom jugoslavenskom državnom zajednicom, Republika Hrvatska postigla je i međunarodno priznanje svoje neovisnosti”, rekao je te večeri predsjednik Franjo Tuđman u obraćanju naciji na televiziji.

FOTO: Podizanje hrvatske zastave ispred sjedišta UN-a u New Yorku (Izvor: Vlada RH/Twitter)

 

Priredio: Mihael Podnar, 3. godina (Odsjek za povijest)

u okviru kolegija Institucije hrvatskoga naroda, društva i države


 

 

 

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS