Pristupačnost
Studij komunikologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu utemeljen je 1996. godine i to prvo kao studij novinarstva, a 2005. godine preimenovan je u studij komunikologije. Studij je zasnovan na temeljnim znanjima iz komunikologije, novinarstva, povijesti medija i odnosa s javnošću. Studenti tijekom studija stječu znanje o metodama istraživanja masovne komunikacije i obrade podataka te o povijesnom razvoju novinarstva i masovne komunikacije u svijetu i Hrvatskoj. Studenti komunikologije dobivaju temeljna znanja o medijima i osobitostima izvještavanja za njih, usmjeravaju se za rad na početnim poslovima u nekom od medija ili tvrtkama, tj. odjelima za odnose s javnošću. Zapošljavanje nije nužno ograničeno na područje medija i komunikologije. Studenti komunikologije Hrvatskih studija okupljeni su oko Udruge studenata komunikologije i novinarstva Komuna, koja je osnovana 2008. godine i svake godine organiziraju studentski simpozij "Mediji na drukčiji način".
Knjiga “Usmena književnost križevačkoga kraja“ autorice doc. dr. sc. Tanje Baran i nakladnika Matice hrvatske svečano će biti predstavljena u ponedjeljak 6. lipnja 2022. u 14.00 sati u središnjici Matice hrvatske u Zagrebu, dvorana Jure Petričevića, Ulica Matice hrvatske 2. Uz autoricu će o knjizi govoriti pisac predgovora professor emeritus Stipe Botica i recenzentica prof. dr. sc. Ljljana Marks, dok će u umjetničkom dijelu programa nastupiti glumac Adam Končić i Zoran Homen kao hižni japica „Križevačkih štatuta“. Kroz program će voditi glavni urednik nakladništva Matice hrvatske dr. sc. Luka Šeput.
Glavnina knjige „Usmena književnost križevačkoga kraja“ jest analiza zapisa usmenoknjiževne građe u petnaestak rukopisa prikupljenih u križevačkom kraju ponajprije tijekom 19., ali i 20. stoljeća. Većina toga gradiva dosada je bila nepoznata i čuvala se u Odsjeku za etnologiju HAZU. U drugom je dijelu knjige objavljen cjelokupan taj križevački usmenoknjiževni korpus.
„Ova knjiga je ne samo uspjela folkoristička studija i prva interpretacija i sinteza povijesti usmene književnosti križevačkoga kraja, nego i stručna procjena križevačke kulture toga vremena. Autorica u knjizi dokazuje da je usmena književnost u križevačkom kraju živjela u izvedbi i prije prvih zapisa te da svojom vrijednošću, posebice u lirskim pjesmama, pričama i Križevačkim štatutima, pridonosi bogatstvu cjelokupne hrvatske književnosti. Tiskom ove knjige Križevci se doista mogu dičiti svojim kulturnim prilogom cjelini hrvatske tradicijske kulture“, napisao je u predgovoru knjige Stipe Botica.
„Jedno je poglavlje u cijelosti posvećeno Križevačkim štatutima kao dosad jedinom tematski poznatom križevačkom usmenoknjiževnom, teatrabilnom i etnografskom predstavniku iz 19. stoljeća sa svim složenim izmjenama žanrovskih komponenti i kodova – od elemenata folklorne drame, retoričkih oblika, običajnih regula, poetike, uz prožimanje niske i visoke kulture. Zaključno se otkrivaju i komentiraju usponi i padovi oko skrbi za usmenoknjiževnu baštinu u križevačkoj sredini u 20. i 21. stoljeću. U tom smislu ova je knjiga vrijedan doprinos i afirmira autoricu iz generacije mlađih terenskih i arhivskih istraživačica. Knjiga može biti priručnik u sveučilišnoj nastavi kao dio ponude kolegija posvećenih hrvatskoj književnoj historiografiji i lokalnoj povijesti“, stoji u zaključku recenzentice Ljiljane Marks.
Knjiga „Usmena književnost križevačkoga kraja“ objavljena je u Biblioteci Posebna izdanja Matice hrvatske, tvrdog je uveza, formata 16x24 cm, ima 508 stranica. Glavni je urednik Luka Šeput. Objavljena uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.
Više informacija pronađite u privitku.
