Pristupačnost
Studij filozofije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu postoji već gotovo tri desetljeća, od 1992. kao studij, a od 1993. kao sveučilišni dodiplomski studij. Njegova je specifičnost naglasak na povezanosti filozofije s drugim područjima znanja i uvažavanje činjenice da bavljenje općim i tradicionalnim filozofskim problemima nužno uključuje proučavanje mnoštva sadržaja koje filozofija dijeli s ostalim humanističkim te društvenim i prirodnim znanostima. Sve tri razine studija filozofije na Hrvatskim studijima ustrojene su prema suvremenim znanstvenim i didaktičkim standardima i po uzoru na prestižne svjetske studije filozofije, ne zanemarujući, međutim, niti specifičnu srednjoeuropsku tradiciju proučavanja povijesti filozofije. Svrha suvremenog studija filozofije stjecanje je što potpunijeg i temeljitijeg razumijevanja svijeta i čovjekova položaja u njemu te osposobljavanje za argumentirano iznošenje, interpretaciju i kritičku analizu stavova, vjerovanja i teorija u različitim područjima ljudskog djelovanja i znanja. Razmišljate li ozbiljno o studiju filozofije, na ovim ćete stranicama moći doznati na koji način Odjel za filozofiju Hrvatskih studija nastoji ispuniti ovu svrhu.
U izdanju međunarodne i svjetski poznate izdavačke kuće Springer, koja je dosada izdala više od 300 000 knjiga među kojima se nalaze neka od najpoznatijih suvremenih djela, u siječnju 2020. godine izašla je knjiga pod naslovom „Guide to Deep Learning Basics: Logical, Historical and Philosophical Perspectives“, urednika doc. dr. sc. Sandra Skansija, profesora na Odsjeku za filozofiju i kulturologiju. Urednička knjiga „Guide to Deep Learning Basics“ istražuje temelje umjetne inteligencije. Kao sto je prikazano u knjizi, umjetna inteligencija ima filozofijske korijene, i to preko Carnapa. U knjizi je također prikazano kako je rad dvojice filozofa, Waltera Pittsa i Warrena McCullocha 1943. označio nastanak dubokoga učenja, danas dominantne paradigme umjetne inteligencije. Knjiga također istražuje i budućnost umjetne inteligencije, a od posebnog je značaja za hrvatsku kulturu poglavlje o nastanku prvoga programa umjetne inteligencije u Hrvatskoj davne 1959. Urednik doc. dr. sc. Sandro Skansi autor je poglavlja „A Lost Croatian Cybernetic Machine Translation Program“ te su uz njega poglavlja napisali: doc. dr. sc. Ivana Greguric Knežević „Transhumanism and Artificial Intelligence: Philosophical Aspects“ i doc. dr. sc. Marko Kardum „Rudolf Carnap–The Grandfather of Artificial Neural Networks: The Influence of Carnap’s Philosophy on Walter Pitts“, oboje nastavnici na Odsjeku za filozofiju i kulturologiju. Treba napomenuti kako je izdavačka kuća Springer poznata po svojim časopisima koji spadaju u sam vrh znanstvene relevantnosti te je stoga još važnije naglasiti uspjeh objavljivanja u njoj.