Ivana Greguric Knežević

prijediplomski

• Filozofija povijesti (187889) - Nositelj
• Kiborgoetika i robotoetika (227470) - Nositelj, Seminar
• Komunikacijsko-medijske teorije (228067) - Nositelj, Seminar
• Odnosi s medijima (50140) - Nositelj
• Politička komunikacija (45935) - Nositelj
• Teorije i sustavi televizijskog komuniciranja (37925) - Nositelj
• Vizualna komunikacija (188172) - Nositelj
• Završni rad (38774) - Seminar

diplomski

• Bioetika (201425) - Nositelj, Seminar
• Društveni mediji (118530) - Nositelj
• Filozofija komunikacije (201678) - Nositelj, Seminar
• Televizijsko novinarstvo (57245) - Nositelj
• Diplomski rad (53899) - Terenske vježbe
• Diplomski rad (214814) - Seminar
• Istraživački projekt (63570) - Seminar

Ivana Greguric je izvanredna profesorica filozofije Sveučilišta u Zagrebu i znanstvena suradnica u Znanstvenom centru izvrsnosti za integrativnu bioetiku na Filozofskom fakultetu, sa znanstvenim djelovanjem prvenstveno u okviru Znanstveno-istraživačkog povjerenstva za bioetiku, tehniku ​​i transhumanizam. Radila je kao znanstvena novakinja na projektu “Kiborgoetika - sjecište ili veza između bioetike i tehnoetike” i kao istraživačica u filozofskoj knjižnici “Demetra”.

Od 2001. do 2005. studirala je političke znanosti na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirala sa temom ''Promjena paradigme: Platon, Kant, Hegel, postmoderna'' i stekla zvanje magistra političkih znanosti. Godine 2007. upisala je poslijediplomski doktorski studij filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je obranila doktorski rad pod naslovom "Filozofski aspekti kiborgizacije čovjeka u doba znanstvenog humanizma i mogućnost mišljenja" te stekla zvanje doktora znanosti. Od 2010. do 2018. godine bila je zaposlena na Visokoj poslovnoj školi kao predavač (Poslovna i komunikacijska etika, Odnosi s medijima, Medijska komunikacija, Retorika), te Pročelnica Odsjeka za komunikacije i organizator međunarodnog znanstvenog skupa. Od 2009. do 2011. bila je suradnica znanstvenog projekta "Primjena sustavne teorije u analizi općih tehnika" (voditelj projekta: prof. Igor Čatić), a od 2014. suradnica je Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku Fakulteta Filozofija Sveučilišta u Zagrebu. Od 2018. zaposlena je kao docentica na Odsjeku za filozofiju i Odsjeku za komunikologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu na kojem predaje: Filozofiju kiberkulture, Komunikacijsko - medijske teorije, Kiborgoetiku i robotoetiku, Filozofiju medija, Bioetiku, Filozofiju komunikacije i Filozofiju. 19. stoljeća.

Članica je Kruga mladih urednika časopisa Filozofska istraživanja, Hrvatskog filozofskog društva, Matice hrvatske, European Philosophy of Science Association (EPSA) i International Society for Ethics and Information Technology (INSEIT). Sudjelovala je na više od dvadeset međunarodnih znanstvenih konferencija održanih u Hrvatskoj i inozemstvu (Oxford, Lisabon, Liverpool) i održala je brojna gostujuća predavanja (Hrvatska akademija medicinskih znanosti, Europski dom, Međunarodni kongres Udruženja medicinskih sestara i tehničara Hrvatske). Gostovala je na konferenciji Europskog parlamenta na Konferenciji o odgovornosti robota, gdje je predložila usvajanje rezolucije o granicama poboljšanja ljudskih bića.

Autorica je više od deset znanstvenih radova, poglavlja u knjizi Posthuman culture (Oxford, 2013), poglavlja u knjizi Guide to Deep Learning Basics (Springer 2020), koautorica poglavlja u knjizi Chuck Klosterman i filozofija (Otvoreni sud, 2012.) i kourednik knjige Novi val i filozofija (Jesenski Turk, 2012.). Bila je gostujući istraživač u Zakladi Brocher (2015.), centru za bioetička istraživanja u Ženevi, koja joj je dodijelila stipendiju za istraživanje o ''Etičkim i znanstvenim pitanjima stvaranja poboljšanih 'ljudskih' bića ''.

2018. godine objavljena je njezina knjiga ''Kibernetička bića u doba znanstvenog humanizma: Prolegomena za kiborgoetiku'' u izdanju Hrvatskog filozofskog društva i Pergamene. Tijekom 2021. godine objavljena je njezina druga knjiga u koautorstvu s Nenadom Vertovšekom pod nazivom ''Filozofija budućeg: Ogledi o neljudskom'' u izdanju Jesenski Turk.

Članica je mlađeg uredništva časopisa Journal of Philosophical Research, In medias Res, Hrvatskog filozofskog društva, Europske udruge za filozofiju znanosti (EPSA) i Međunarodnog društva za etiku i informacijsku tehnologiju (INSEIT). Područja njezina znanstvenog interesa su: kiberkultura, filozofska antropologija, filozofija tehnologije, filozofija medija, bioetika, posthumanizam i umjetna inteligencija.